– Mnogo se osoba u današnje vrijeme muči sa redovnom stolicom, i pražnjenjem crijeva uopšte. Baš iz tog razloga, imamo jako veliki procenat pomagala u apoteci koja mogu pomoći za bolju probavu. Sa druge strane, jako veliki procenat osoba se okreće prirodi i traži riješenje u prirodnim medikamentima.
U moderno doba značajan dio populacije muče probavni problemi. To je prije svega zbog užurbane prirode našeg života, koja često rezultira nepravilnim prehrambenim navikama i posljedično dovodi do poteškoća s pražnjenjem crijeva i cjelokupnom probavom. Svojim gostovanjem u emisiji Ordinacija na RTS-u, dr. Dejan Čubrilo, cijenjeni specijalista sportske medicine i profesor fiziologije na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu, učinkovito je osvrnuo i razriješio svaku zabunu oko teme detoksikacije. Trenutačni trend detoksikacije prilično je popularan.
- Međutim, osobno ne podržavam ideju upuštanja u kratkoročnu detoksikaciju ili post od nekoliko dana. Ne vjerujem ni u ideju konzumiranja određenog soka kroz dulje vremensko razdoblje. Detoksikaciji treba pristupiti kao cjelovitom sustavu. Kada prekomjerno konzumiramo alkohol, on remeti ravnotežu u našem tijelu. Vrijeme nastanka ovog poremećaja, osobito prije nego smo uopće imali priliku kušati hranu, od iznimne je važnosti. Ako se naša hrana ne probavlja pravilno, postaje osjetljiva na mikroorganizme poput bakterija i gljivica, budući da ti mikroorganizmi uspijevaju u nečistim uvjetima. Prema dr. Cubrillu, fokus ne bi trebao biti na pronalaženju lijeka, već na oblikovanju naše okoline na način koji obeshrabruje razvoj bolesti masne jetre.
Kad netko ima ovo stanje, njegova razina inzulina prirodno raste, što dovodi do nakupljanja masnoće u jetri – što je funkcija inzulina. Suprotno uvriježenom mišljenju, kolesterol ne dolazi iz hrane koju konzumiramo. Redovita konzumacija ćevapa i mesnih pljeskavica može rezultirati problemima s probavom, dok povećana razina inzulina može potaknuti jetru na proizvodnju kolesterola. Pojedinci koji imaju visoku razinu kolesterola često imaju i povećanu razinu inzulina. Koji je određeni prag za razine kolesterola koji se smatra prihvatljivim? Gledanje svake razine kolesterola od 6 ne bi se trebalo smatrati tragedijom. Umjesto toga, preporučio bih pacijentima da se usredotoče na smanjenje proizvodnje kolesterola.
Jedan od načina za početak je uključivanje antioksidansa u njihovu prehranu, koji se mogu pronaći u malim porcijama šarenog voća i povrća. Važno je izbjegavati pretjeranu konzumaciju šećera i paziti na unos hrane. Gušterača ne smije biti pretrpana masnoćama, pa je za kuhanje najbolje koristiti malu količinu. Osim toga, biljni lijekovi mogu se koristiti za čišćenje žučnih kanala, a može biti korisno i ispijanje limunade s natruhom đumbira. Ovi se sokovi dobivaju blendanjem i cijeđenjem svježeg voća, a mogu spriječiti nakupljanje masnoće i prekomjerno stvaranje kolesterola u jetri. Ovako dobiveni sok nije preporučljivo konzumirati u velikim količinama.
Osobno ne podržavam konzumaciju soka osim ako ne sadrži vlakna i sjemenke, jer te komponente pomažu u ublažavanju utjecaja na gušteraču. S izuzetkom soka, svaka hrana koju namjeravate cijediti je poštena igra za konzumaciju. Međutim, razmislite o ovom scenariju: što ako imate osjetljiv želudac ili vam nedostaju potrebni enzimi za probavu? Stres također može iscrpiti enzime u želucu. Kako biste smanjili opterećenje jetre, važno je izbjegavati unos masnoća. To znači suzdržavanje od maslinovog ulja, badema i lješnjaka. Ako je vaša jetra već ugrožena i pretrpana toksinima, ključno je dati prioritet njezinom ozdravljenju i oporavku.
- Ako je konzumacija mesa neizbježna, preporučljivo je osigurati da ono bude temeljito skuhano i popraćeno izdašnom porcijom povrća. U potpunosti izbacite jaja tijekom procesa detoksikacije. Svi oblici mlijeka su isključeni. Savjetuje se da se osobe starije od 30 godina suzdrže od konzumiranja mlijeka. Mliječni proizvodi predstavljaju veći izazov za probavu. Pridržavajući se dobro uravnoteženog režima prehrane, održavajući odgovarajuću hidrataciju i uvrštavajući u svoju prehranu posebne namirnice pogodne za probavu, imamo mogućnost spriječiti razne probavne probleme, uključujući nadutost, plinove, zatvor, gastritis i žgaravicu. Važno je napomenuti da konzumacija određenih vrsta hrane ili nagle promjene u prehrambenim navikama mogu dovesti do pojave probavnih komplikacija.
Za početak, uključite različite hranjive namirnice u svoju prehranu, poput cjelovitih žitarica, povrća, voća, orašastih plodova, sjemenki, graha i leće. Iako biljna prehrana ne zahtijeva eliminaciju svih ostalih skupina namirnica, preporuča se da se barem polovica vašeg tanjura sastoji od biljnih namirnica. Ova hrana nudi obilje esencijalnih vitamina, minerala, antioksidansa i vlakana za potporu cjelokupnom zdravlju. Proizvodi od žitarica koji zadržavaju vanjski sloj bogat hranjivim tvarima i vlaknima poznati su kao cjelovite žitarice. Preporuča se da odrasle osobe u svoju dnevnu prehranu uvrste 3 do 5 obroka bogatih žitaricama, pri čemu se barem polovica tih obroka sastoji od cjelovitih žitarica. Ječam, kvinoja, integralno pšenično brašno, divlja i smeđa riža te zobene pahuljice spadaju u asortiman cjelovitih žitarica do kojih se lako može doći.
Za razliku od svojih pandana rafiniranih žitarica, kao što su bijelo brašno i bijela riža, ove namirnice obiluju vitaminima, mineralima, vlaknima, esencijalnim masnim kiselinama, antioksidansima i fitokemikalijama – prirodnim spojevima koji se nalaze u biljkama i imaju povoljne učinke na tijelo. Uključivanje vlakana dobivenih iz hrane biljnog podrijetla ključno je za održavanje optimalnog probavnog zdravlja. Vlakna imaju sposobnost reguliranja rada vaših crijeva, povećavaju masu i dimenzije stolice te je čine savitljivijom. To rezultira stolicom koju je lakše ukloniti, čime se smanjuje vjerojatnost pojave zatvora. U slučaju rijetke i vodenaste stolice, vlakna mogu pomoći u njenom stvrdnjavanju upijanjem vode i povećanjem volumena stolice. Zdravlje crijeva također je podržano prisutnošću vlakana. Na primjer, uključivanje prehrane bogate vlaknima može smanjiti vjerojatnost razvoja hemoroida i divertikula u debelom crijevu.
Nadalje, vjeruje se da prehrana bogata vlaknima može potencijalno smanjiti rizik od raka debelog crijeva. Osobe koje nisu navikle redovito konzumirati vlakna trebale bi postupno povećavati unos vlakana, počevši s izvorima topivih vlakana poput zobene kaše, jabuka i banana. Preporuča se uvesti otprilike jednu porciju vlakana u prehranu svakih 4-5 dana. Važno je napomenuti da brzo povećanje unosa vlakana može imati negativne učinke na probavu. Unutar ljudskog tijela postoji izvanredna zbirka bakterija poznatih kao mikrobiomi, koja čini približno 90% njegovog sastava. Te zajednice igraju ključnu ulogu u održavanju našeg cjelokupnog zdravlja i dobrobiti.
Od posebnog je značaja mikrobiom koji se nalazi u našim crijevima, jer se vjeruje da njegova ravnoteža ili njezin nedostatak doprinosi razvoju brojnih kroničnih stanja i bolesti koje nisu povezane s infekcijama. Ta se neravnoteža povezuje s pretilošću, depresijom, autizmom, alergijama i raznim poremećajima probavnog sustava. Za uzgoj zdrave mikrobiote u debelom crijevu ključno je usvojiti režim prehrane koji uključuje raznolik raspon hrane bogate hranjivim tvarima i vlaknima, kao i izvore probiotika.
