– Danas kada pogledamo na rafe u raznim marketima, možemo da nađemo jako veliki procenat raznih jestivih ulja. Definitivno, najzdravije je ono najskuplje a pri tome se misli na maslinovo, kao i čorokot ulje. Mi danas govorimo o rafinisanom, jestivom ulju koje je ujedno i najjevtinije….

Određivanje odgovarajućeg jestivog ulja za određene namjene može biti izazovan zadatak. Donošenje informiranih odluka o dobrobitima za zdravlje često može dovesti do neočekivanih spoznaja prošlih zabluda. Kako biste u kuhinji napravili pravi izbor i nahranili svoje tijelo najboljim sastojcima, preporučljivo je adekvatno pripremiti i upoznati se s najprikladnijim uljima za različite namjene. Kod prženja važno je koristiti ulja koja imaju visok udio zasićenih masnih kiselina. Osim toga, točka dimljenja ovih ulja trebala bi prelaziti 200 stupnjeva kako bi se osigurala optimalna otpornost na toplinu.

  • Ako želite pržiti meso i povrće, preporučujemo sljedeća ulja. Idealno za kuhanje na višim temperaturama, rafinirano suncokretovo ulje može se pohvaliti visokom točkom dimljenja (u rasponu od 210 do 225 stupnjeva) i neutralnim profilom okusa. Sa svojim obiljem nezasićenih masnih kiselina i impresivnom temperaturom dimljenja od 220 stupnjeva, repičino ulje pokazalo se izvrsnim izborom za kuhanje raznih vrsta mesa, povrća i ribe. S točkom dimljenja od 220 stupnjeva, rafinirano maslinovo ulje nadmašuje točku dimljenja djevičanskog maslinovog ulja, koja se kreće od 130 do 175 stupnjeva. Unatoč ovoj razlici, rafinirano maslinovo ulje još uvijek zadržava određene zdravstvene prednosti povezane s maslinovim uljem.

Bogat je mononezasićenim masnim kiselinama koje mogu smanjiti razinu kolesterola i smanjiti vjerojatnost srčanih bolesti. Zbog iznimno visoke točke dimljenja od 230 stupnjeva, kokosovo ulje odličan je izbor za prženje hrane na povišenim temperaturama. Osim toga, uključuje trigliceride srednjeg lanca (MCT), koji se lako metaboliziraju u tijelu i mogu pružiti brzi poticaj energije. To ga čini idealnim za kuhanje azijske kuhinje ili za pečenje. Kokosovo ulje hvaljeno je kao čudesan lijek za razne probleme, od problema s kosom do regulacije težine do hemoroida.

  • No, ima i pojedinaca koji se žestoko protive navodnim dobrobitima kokosovog ulja i odvode ga u suprotnu krajnost, tvrdeći da je otrovno. Među tim skepticima je dr. Karin Michels, cijenjena epidemiologinja i profesorica na Sveučilištu Harvard. Tijekom predavanja pod naslovom “Kokosovo ulje i druge pogreške u prehrani” na Sveučilištu u Freiburgu, Michels je hrabro izjavio da kokosovo ulje nije samo štetno, već se također kvalificira kao “apsolutno najgora tvar koju čovjek može konzumirati” te je u biti “čisti otrov”.

Kada je riječ o prženju hrane poput piletine ili pomfrita, ulje od kikirikija pokazalo se izvrsnim izborom zbog visoke točke dimljenja od 230°C i neutralnog okusa. S točkom dimljenja od 205°C, pročišćeni maslac daje jelima ugodan okus. Prepun vitamina A, D i E, kao i zasićenih masti, ovaj zlatni sastojak, ako se u njemu uživa u umjerenim količinama, nema štetnih učinaka na dobrobit osobe. Ulje dobiveno iz klica, poput ulja kukuruznih klica ili ulja sjemenki grožđa, ima znatno povišenu točku dimljenja (200 °C), što ga čini idealnim za proces prženja.

Ova posebna varijanta ulja bogata je nezasićenim masnim kiselinama i vitaminom E, a oboje imaju potencijal pozitivnog utjecaja na zdravlje. Potrebni sastojci za pečenje, uključujući ulje za pećnicu i tijesto od kojeg se prave razne slastice. Što se tiče pečenja, najbolje je odabrati rafinirano jestivo ulje s visokom točkom dimljenja. To je zato što pečenje često uključuje visoke temperature, a ulja s niskim točkama dimljenja mogu lako zagorjeti i stvoriti neugodne okuse.

Također je važno odlučiti se za ulje neutralnog okusa, posebno kada pečete slatkiše, jer višak ulja može nadvladati okus. Ako vam je zdravlje na prvom mjestu pri pečenju, preporučuje se odabrati ulje koje je bogato nezasićenim masnim kiselinama poput Omega-3 i Omega-6. Primjeri prikladnih ulja za pečenje uključuju maslac, ulje klica, margarin, maslinovo ulje, ulje repice i suncokretovo ulje. Uje se obično koristi za pirjanje ili kuhanje na pari. Kuhanje na pari, za razliku od pečenja ili prženja, koristi niže temperature, što ga čini prikladnim za ulja s niskim točkama dimljenja.

Cilj kuhanja hrane na pari je očuvanje njezinog inherentnog okusa. Ulja s blagim ili neutralnim okusom minimalno utječu na okus sastojaka, omogućujući im da pokažu vlastite okuse. Maslinovo ulje i ulje uljane repice omiljeni su izbor zbog svog okusa i zdravstvenih prednosti. Dodatne alternative uključuju maslac, ulje od kikirikija, kokosovo ulje, margarin i suncokretovo ulje. Hladna jela i salate mogu se oplemeniti dodatkom ulja. Kada je riječ o salatama i hladnim jelima, uvrštavanje hladno prešanih ulja vrlo je korisna opcija zbog obilja omega-3 masnih kiselina i nezasićenih masnih kiselina.

Odabir idealnog ulja za ova jela prvenstveno ovisi o osobnim preferencijama ukusa. Želite li izraženiji ili blaži okus? Slobodno se uključite u eksperimente kako biste podigli kvalitetu predjela, salata i drugih predjela. Na primjer, naše preporučene opcije uključuju djevičansko maslinovo ulje, ulje avokada, laneno ulje, ulje sjemenki grožđa, sezamovo ulje, orahovo ulje, bučino ulje ili bademovo ulje.