– U posljednje vrijeme postaalo je pomodarstvo da se bude vegetarijanac. Jednostavno, zdrava ishrana, treninzi, tuširanje hladnom vodom izleće sa svih strana. Međutim, konstantne su prepirke, šta je zdravije meso ili biljke, a sada vam donosimo jedno jako lijepo nadmetanje….

Hugo i Ros, braća blizanci, imali su snažnu želju posvetiti svoje napore provođenju eksperimenta s hranom i prehranom. U nastojanju da ispitaju učinke određenih prehrambenih izbora na njihova tijela tijekom razdoblja od 12 tjedana, donijeli su odluku da će u siječnju krenuti s različitim režimima prehrane. Hugo se odlučio za striktno vegansku prehranu, dok se Ros obvezao samo na meso. Uz pomoć marljivih istraživača koji su pomno pratili njihova mjerenja i vršili pretrage krvi, uspjeli su dobiti dragocjenu podršku.

Koncept su osmislili Hugo i Ros, koji su blizanci koji se ne razlikuju, što olakšava procjenu promjena zbog njihove identične genetske strukture. Hugo je započeo eksperiment s težinom od 84 kilograma i postotkom tjelesne masti od 13 posto. Po završetku je skinuo dva kilograma i smanjio postotak tjelesne masti na 12 posto. Hugo je doživio smanjenje razine kolesterola u krvi. Nakon 12 tjedana pridržavanja veganske prehrane, primijetio je značajan napredak u svojoj energetskoj razini, što se može pripisati činjenici da je njegova razina šećera u krvi ostala stabilnija i da nije doživljavao česte padove kao prije.

Zbog svoje privrženosti veganskoj prehrani, Hugo je doživio značajno poboljšanje svoje mentalne koncentracije, što se pripisuje istom uzroku. S druge strane, bilo je i štetnih posljedica. Doživio je neobjašnjivi gubitak seksualne želje, što pripisuje nepoznatim čimbenicima. Međutim, on priznaje da ova određena nuspojava možda nije univerzalna. Isprva težak 79 kilograma s postotkom tjelesne masti od 13 posto, Ros je krenuo na put transformacije.

Svojim trudom uspješno je dobio četiri i pol kilograma mišićne mase, a nakupio je i dva kilograma sala. Zbog toga mu je postotak tjelesne masti porastao na 15 posto, a ukupna težina na 85 kilograma. Tijekom ovog eksperimenta, Ross, koji je uvijek imao nešto krupniju građu u odnosu na svog brata, doživio je minimalne promjene. Tijekom razdoblja od 12 tjedana, njegova razina kolesterola u krvi ostala je stabilna, prema BoredPandi. Nova otkrića iz opsežnog istraživanja pružila su intrigantna otkrića o ulozi crijevnih bakterija i njihovom utjecaju na pojedinačne reakcije na hranu.

U nedavnom istraživanju koje je proveo tim King’s College London, otkriveno je da ljudi pokazuju različite reakcije na identičnu hranu, čak i među jednojajčanim blizancima. Iznenađujuće, neki se pojedinci susreću s porastom razine šećera u krvi i inzulina, što je povezano s debljanjem i dijabetesom, dok drugi zadržavaju više razine masti u krvotoku, povećavajući vjerojatnost razvoja bolesti srca. Prema studiji, vjerojatno objašnjenje za ovaj fenomen može se pripisati složenom ekosustavu bakterija, poznatom kao crijevni mikrobiom, koji se nalazi unutar našeg probavnog sustava.

Dok genetika zasigurno utječe na naš metabolizam hrane, mikrobiom također ima značajan utjecaj na razgradnju hrane. Zbog individualnih varijacija u sastavu tih mikrobnih zajednica, naše reakcije na istu hranu mogu se jako razlikovati. Prema profesoru Spectoru, prosječni postotak dijeljenja mikroba među jednojajčanim blizancima je oko 25 do 30 posto. Vjeruje se da ova razlika u mikrobnom sastavu pridonosi varijacijama u njihovom metabolizmu i individualnim reakcijama na hranu.