– U nastavku našeg današnjega članka govorimo o demenciji, koju svako od nas definitivno može dobiti. Slijedi i par savjeta, kako primjetiti da vam se opasno približava….
Rani znakovi demencije mogu se otkriti kroz promjene u oralnom zdravlju, koje se mogu pojaviti na neočekivane načine. Važno je razumjeti da suha usta nisu samo stvar osobne udobnosti, već mogu ukazivati i na pojavu demencije. Iako se zdravlje zubi obično povezuje s lijepim osmijehom i svježim dahom, ključno je prepoznati duboku vezu između oralne higijene i općeg blagostanja. Prikupljeno je mnoštvo dokaza koji podupiru vezu između oralne higijene i niza bolesti, osobito kardiovaskularnih stanja. Ako ne date prioritet pravilnoj njezi zuba, to može povećati rizik od razvoja srčanih bolesti.
Nadalje, stanje nečije usne šupljine može djelovati kao otkrivajući pokazatelj temeljnih zdravstvenih problema, kao što su tumori i hipertenzija. Kao što je primijetio Jim Dunn, stručnjak za gerijatrijsku skrb, neobičan osjećaj u ustima može poslužiti kao rani znak upozorenja na demenciju. Vrijedno je spomenuti da demencija nije pojedinačna bolest, već širok pojam koji obuhvaća niz simptoma, poput gubitka pamćenja i kognitivnog pada, koji mogu značajno poremetiti svakodnevno funkcioniranje pojedinca. Dok je pronalazak lijeka za demenciju i dalje nedostižan, ključno je usporiti njezino napredovanje.
- Ključ je u ranom otkrivanju i dijagnozi. Healthline naglašava važnost različitih opcija liječenja, uključujući lijekove, kognitivni trening i terapiju. Iako suha usta nisu najčešći rani znak demencije, ona je važna kao pokazatelj. Raymond Dacillo, direktor operacija zdravstvenih usluga u C-Careu, naglašava njegovu važnost izjavom: Suha usta, iako se često ne prepoznaju kao početni simptom demencije, zapravo mogu funkcionirati kao rani znak upozorenja.
Osobe s nedijagnosticiranom demencijom mogu imati problema s održavanjem pravilne hidracije, što rezultira smanjenom proizvodnjom sline i posljedičnom pojavom suhih usta. Ključni aspekt je sposobnost otkrivanja ovih početnih pokazatelja. Ako primijetite ove znakove, hitno je potrebno potražiti stručnu liječničku pomoć. Demencija, stanje koje proizlazi iz bolesti mozga, obično se očituje kao trajni ili napredujući sindrom koji dosljedno utječe na višestruke više kortikalne funkcije. Među kognitivnim sposobnostima na koje demencija može utjecati su pamćenje, razmišljanje, orijentacija, razumijevanje, računanje, sposobnost učenja, jezik i zaključivanje.
Klinički nazvana sindromom koji obuhvaća niz simptoma, demencija ima dalekosežne učinke koji nadilaze kognitivni pad. Dnevne aktivnosti kao što su odijevanje, pranje, jedenje i održavanje osobne higijene postaju ugrožene, kao i fiziološke funkcije kao što su mokrenje i defekacija. Stupanj kognitivnog pogoršanja razlikuje se među pojedincima i na njega uvelike utječe sociokulturno odgoj bolesnika. Za pojavu demencije odgovorni su poremećaji neuronskih krugova i potpuno iscrpljivanje neurona u određenim regijama mozga. Posljedično, pacijenti podnose niz psihijatrijskih i neuroloških manifestacija, uključujući depresiju, socijalno povlačenje, halucinacije, deluzije, agitaciju, nemir i nesanicu, uz poremećeno socijalno funkcioniranje. Nažalost, demencija ide uzlaznom putanjom.
Demencije se mogu klasificirati prema specifičnim područjima oštećenja mozga, razlikujući kortikalne i subkortikalne tipove, koji se odnose na moždanu koru i regije smještene ispod nje. Manifestacija demencije kod Alzheimerove bolesti pokazuje značajnu raznolikost, posebice s obzirom na početak bolesti. Promatramo dvije različite kategorije: ranu demenciju u Alzheimerovoj bolesti, koja se javlja prije 65. godine života, i kasnu demenciju u Alzheimerovoj bolesti, koja se javlja nakon 65. godine.
Početni stadiji demencije uključuju naglo pogoršanje kognitivnih sposobnosti, zajedno s primjetnim nedostacima u višestrukim višim moždanim procesima. To uključuje poteškoće u komunikaciji (afazija), pisanom izražavanju (agrafija), vještinama čitanja (aleksija) i motoričkoj koordinaciji (apraksija), koji postaju vidljivi rano, koincidirajući s početkom bolesti. Suprotno tome, demencija povezana s Alzheimerovom bolešću koja se javlja kasnije u životu postupno napreduje, a gubitak pamćenja služi kao dominantna indikacija.
