Često se tijekom napadaja panike pojavljuje mješavina simptoma, zbog čega osoba pogrešno vjeruje da ima srčani udar. Ovo pogrešno shvaćanje samo pojačava njihov strah, ali istina je da ova dva stanja pokazuju nevjerojatno slične manifestacije.

Bez upozorenja, napadi panike manifestiraju se naglo i bez vidljivog razloga. Ove epizode mogu trajati samo nekoliko sekundi ili se produžiti na nekoliko dugih minuta, završavajući osjećajem olakšanja pomiješanim s ekstremnom iscrpljenošću. Simptomi koji ukazuju na napad panike uključuju ubrzan rad srca, lupanje srca, znojenje, drhtanje, osjećaj nedostatka zraka, nelagodu u prsima ili trbuhu, percepciju nadolazeće nesvjestice i gubitak kontrole, kao i naizmjenične osjećaje topline i hladnoće. Vrijedno je napomenuti da se mnogi od ovih simptoma često javljaju i tijekom srčanog udara.

Doživljaj napadaja panike može rezultirati osjećajem probadanja u predjelu srca. Odlučite li duboko udahnuti i izdahnuti velikom snagom, intenzitet boli će eskalirati. Slično, ako rukom pritisnete područje prsa, nelagoda će se pojačati. Obično se ta nelagoda povlači unutar najviše deset minuta.

Nasuprot tome, osjećaj boli povezan sa srčanim udarom, koji nije uvijek prisutan, sličan je osjećaju pritiska. Ta je nelagoda u središtu prsnog koša i može se širiti prema lijevoj ruci, vratu i leđima. Za razliku od drugih vrsta boli, njezin intenzitet ostaje nepromijenjen bez obzira na to udišete li ili pritiskate prsa. Nadalje, traje dulje od deset minuta ili se privremeno povlači prije nego što se ponovno pojavi.

Još nekoliko ključnih razlika:

Ako doživite srčani udar, simptomi mogu uključivati ​​osjećaj pečenja u cijelom tijelu, osjećaj mučnine, povremeno povraćanje i često ubrzano ili duboko disanje koje se može dogoditi prije napadaja panike.

Osjećaj žarenja u lijevoj ruci, zajedno s primjetnim odsustvom mučnine i osjećajem nedostatka zraka, može izazvati uzbunu. Međutim, važno je napomenuti da ubrzano disanje, često povezano s panikom, više ukazuje na napad panike nego na srčani udar. Pojava napadaja panike ne dovodi do bolesti srca, a bolest srca ne izaziva napade panike. Ipak, ako osjetite ove simptome, koje može biti teško razlikovati, preporučljivo je potražiti liječnički savjet od liječnika koji će provesti temeljit pregled i analizu kako bi se točno dijagnosticirali potencijalni problemi povezani sa srcem.

Ako osjetite stalnu ili ponavljajuću bol u prsima, ključno je odmah potražiti liječničku pomoć jer to može ukazivati ​​na mogućnost srčanog udara.

BONUS TEKST

Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.

Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.

U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.

Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.

Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.

Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.