– Proljeće i ljeto je defintiivno najbolje za sve one koji vole svježe voće i povrće. Jednostavno, sve je to puno vlakana, jako je zdravo za probavu, a u sebi ima i puno vitamina koji su dobri za svakoga od nas. Međutim, uvijek trebamo paziti kada donesemo voće i povrće sa pijace, jer se mora dobro i lijepo oprati…
Nakupljanje ostataka pesticida na voću i povrću pitanje je od velike važnosti, ističe Petrović. Određene biljke imaju veću tendenciju nakupljanja ovih štetnih kemikalija, a jagode, špinat, jabuke, kelj, nektarine i grožđe su na vrhu u smislu razine pesticida. Odmah iza njih su breskve, trešnje, kruške, rajčice, krumpir i celer. Kada je riječ o voću i povrću s nižim razinama pesticida, postoji nekoliko opcija koje treba razmotriti. Avokado, kukuruz, smrznuti grašak, ananas, luk, patlidžan, šparoge, cvjetača, kivi, kupus, dinja i brokula su, smatra Petrović, među sigurnijim izborima. Ove namirnice smanjuju rizik od izloženosti pesticidima i preporučuju se za konzumaciju.
- Nepravilna uporaba pesticida, upozorava Petrović, može rezultirati viškom rezidua na hrani, što predstavlja značajan rizik za zdravlje. Probavni problemi, alergije, hormonska neravnoteža i štetni utjecaji na živčani sustav su među mogućim posljedicama izloženosti pesticidima. Kako bi se smanjile potencijalne štete od pesticida, Petrović predlaže da voće i povrće uzgajate sami kad god je to izvedivo ili da ga nabavljate od renomiranih uzgajivača i odlučite se za organske opcije, posebice one koje su najosjetljivije na izloženost pesticidima. Dodatno, ističe važnost marljivog pranja voća i povrća jer se na taj način može učinkovito smanjiti prisutnost pesticida, posebice onih koji se nakupljaju na vanjskoj površini.
Nasuprot tome, medicinski stručnjaci i stručnjaci za prehranu dosljedno promoviraju konzumaciju voća i povrća bogatog vlaknima, ističući njihov pozitivan učinak na naše blagostanje. I apsolutno su u pravu. Bezbrojne istraživačke studije naglašavaju korisne učinke uvrštavanja namirnica poput borovnica, špinata, mrkve, brokule i gljiva u našu prehranu.
Jeste li ikada razmišljali o potencijalnom riziku izlaganja štetnim pesticidima? Najnovija otkrića neprofitne organizacije Environmental Working Group (EWG) otkrila su zapanjujuću činjenicu: više od 75% neorganskih svježih proizvoda dostupnih u Sjedinjenim Državama sadrži tragove ostataka pesticida. Iznenađujuće, taj je postotak čak i veći od rezultata prošlogodišnjeg istraživanja koje je proveo EWG. Izvješće je sastavljeno iz opsežnih saveznih podataka, koji uključuju tisuće uzoraka 46 različitog konvencionalno uzgojenog voća i povrća. Koristeći te podatke, EWG sastavlja dvije liste poznate kao “Dirty Dozen” i “Clean Fifteen”. Prvi se sastoji od voća i povrća koji su visoko kontaminirani pesticidima, dok se drugi sastoji od proizvoda s najnižom razinom pesticida.
Glavni cilj je pomoći potrošačima u donošenju dobro informiranih izbora kada je riječ o odabiru proizvoda u trgovini mješovitom robom. Ako je prisutnost pesticida na vašim proizvodima zabrinjavajuća, važno je napomenuti da je potpuno uklanjanje voća i povrća iz vaše prehrane najmanje preporučljiv način djelovanja. CDC izvješćuje da značajan dio američke populacije već ne konzumira dovoljnu količinu ove hranjive hrane.
Prema registriranoj dijetetičarki Lauren Manaker, potencijalni rizici od nedovoljnog unosa hrane daleko nadmašuju bilo kakvu zabrinutost vezanu uz konzumaciju voća i povrća s popisa kontaminiranih proizvoda. Manaker je istaknuo da je uobičajena zabluda vjerovati da samo konvencionalni proizvodi sadrže pesticide. Naglasila je da se pojam „organsko“ ne smije poistovjećivati s „bez pesticida“. Prema Manakeru, uporaba organskih ili prirodnih pesticida i aditiva može se činiti bezopasnom, ali postoje slučajevi u kojima pretjerana izloženost može biti problematična.
Uzmimo, na primjer, bakreni sulfat, prirodnu tvar koja se koristi na određenim usjevima za suzbijanje rasta gljivica. Međutim, ako izloženost prijeđe određeni prag, postoji potencijal da izazove oštećenje jetre. Manaker sugerira da je količina ostataka pesticida pronađena na voću i povrću vjerojatno nedovoljna da izazove značajnu štetu. Ona naglašava da količina proizvoda koju pojedinci obično konzumiraju nije dovoljno velika da bi predstavljala zdravstveni rizik. Da bi to stavila u perspektivu, ona objašnjava da bi žena morala konzumirati više od 400 jagoda dnevno kako bi dosegla razine ostataka pesticida koje bi potencijalno mogle biti zabrinjavajuće.
Iako jagode još jednu godinu drže najvišu poziciju na popisu “Dirty Dozen”, postoji nekoliko svježih uvrštenja u ovu skupinu. Naime, borovnice i mahune sada su se pridružile rangu, zbog čega su rajčice skliznule na 13. mjesto, a celer na 15. mjesto. Radna skupina za okoliš (EWG) primijetila je da je došlo do povećanja prisutnosti ostataka pesticida u borovnicama i zelenom grahu, u odnosu na posljednji put kada ih je USDA testirao 2014. odnosno 2016. godine. EWG je istaknuo da su te kemikalije otkrivene u 90 posto nedavnih uzoraka za obje vrste hrane.
