Mi se danas bavimo problemom iz segmenta zdravlja, sa kojim sve više žena ima problema. Radi se o štitnoj žlijezdi, koja kada krene pogrešno da radi, onda kreće problemi, prije svega sa hormonima koji vode do debljanja. Slijedi i priča od strane stručnog lica, koje navodi neke faktore i simptome koje ih prate.

  • Učestalost poremećaja štitne žlijezde raste, uz niz faktora koji doprinose ovom problemu. Disfunkcija štitne žlijezde je prevladavajuća briga koja značajno utječe na svakodnevni život pojedinaca. Mnogi pojedinci doživljavaju probleme a da toga nisu svjesni, jer trenutno otkrivanje nije uvijek moguće. Smještena u dnu vrata i podsjeća na leptira, štitna žlijezda igra ključnu ulogu u regulaciji metabolizma, krvnog tlaka i otkucaja srca. Kada se proizvodnja hormona smanji, to može dovesti do raznih bolesti povezanih sa štitnom žlijezdom, što dovodi do usporavanja i promjena u tjelesnim procesima. Posljedično, skoro svaki sistem u tijelu, uključujući i broj otkucaja srca, je pogođen. Nedijagnosticirana bolest štitne žlijezde predstavlja rizik za razvoj drugih stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, osteoporoza i neplodnost. Na štitnu žlijezdu utiče i ishrana, a otkrit ćemo namirnice koje treba striktno izbjegavati.

Prepoznavanje simptoma hipotireoze može biti izazovno zbog širokog spektra manifestacija koje se razlikuju od osobe do osobe. Štitna žlijezda je povezana s tri glavna poremećaja: hipotireozom, hipertireozom i čvorovima. Iako svako od ovih stanja utječe na tjelesne organe na različite načine, oni pokazuju zajedničke pokazatelje.

Nažalost, značajan broj pojedinaca ima tendenciju da zanemaruje ili greši ove indikatore za alternativne bolesti. Ipak, zdravstveni stručnjaci izričito savjetuju potražiti medicinsku pomoć ako se primijeti bilo koji od sljedećih 15 simptoma, jer oni potencijalno mogu značiti problem sa štitnjačom.

Iako je široko prihvaćeno da nečija ishrana može uticati na funkcionisanje štitne žlezde, postoji određeni stepen nejasnoće oko određene hrane koja može biti uključena. Da bi rasvetlila ovu stvar, nutricionista Stojanka Stanojević nudi svoje viđenje toga da li je ideja da zeleno povrće može poremetiti funkciju štitne žlezde validna ili neosnovana.

Postoji specifično povrće, uključujući kupus i kelj, zajedno s drugim prehrambenim proizvodima poput kikirikija, soje, prosa i lanenog sjemena, za koje se smatra da potencijalno stvaraju probleme. Unatoč bogatoj nutritivnoj vrijednosti, ovo povrće, posebno krstašica, sadrži jedinjenja sumpora. Ključno je imati na umu ove informacije i biti oprezan kada uključujete ove namirnice u svoju prehranu, posebno ako vaša štitna žlijezda ne radi najbolje. Prekomjeran dnevni unos određenih namirnica može dovesti do niza problema. Uzmite, na primjer, šargarepu, koja sadrži izdašnu količinu beta-karotena, prekursora vitamina A koji je ključan za jačanje imunološke funkcije.

S druge strane, krastavci pružaju odličan rezervoar vlakana za zdravu ishranu i obuhvataju različite vitamine B. Nadalje, neoljuštena kožica patlidžana sadrži karakteristična jedinjenja koja posjeduju antioksidativne kvalitete, zajedno s obiljem kalija koji se pokazao korisnim za optimalnu funkciju štitne žlijezde.

  • Važno je priznati da celer ne samo da pruža prednosti, već njegovi listovi i stabljike također nude jasne prednosti. Listovi su bogati vitaminom A, dok stabljike sadrže vitamine B i C. Zanimljivo, Ordinacija RTS pokazuje da se od njih može napraviti ukusna supa. Kada su u pitanju određeni autoimuni poremećaji kao što je Hashimoto, postoji značajna povezanost sa celijakijom i smanjenom tolerancijom na gluten, iako to može varirati od pojedinca do pojedinca. Osobe s ovim stanjima savjetuju se da u svoju prehranu unesu žitarice bez glutena, kao što su heljda, amarant i kinoa, zbog njihove obilne zalihe visokokvalitetnih aminokiselina. Dok stručnjaci za ishranu tvrde da se naša ishrana ne treba oslanjati samo na ove žitarice, oni ipak preporučuju da ih konzumirate u znatnim količinama.