Utjecaj autizma nadilazi kognitivno funkcioniranje, obuhvaćajući sposobnost pojedinca da se prilagodi i aklimatizira. U biti, ovo stanje remeti i društvene interakcije i percepciju i obradu podražaja iz okoline.
Znakovi autizma javljaju se na različite načine, no neki su češći od drugih. Često je moguće identificirati ovo stanje u ranim fazama razvoja djeteta. Većina simptoma postaje vidljiva unutar prve dvije godine djetetova života, što naglašava važnost pravodobnog otkrivanja i prepoznavanja pokazatelja autizma.
Simptomi autizma mogu pokazivati niz varijacija, ali postoje specifični pokazatelji koji se često uočavaju kod djece u različitim fazama razvoja. Na primjer, tijekom razdoblja od 12 do 24 mjeseca, dijete koje ima autizam možda neće reagirati na svoje ime ili uspostaviti kontakt očima kada ga se zove, čak i nakon ponovljenih napora.
Kod pojedinaca se može uočiti ograničena interakcija s izrazima lica ili osmijesima, kao i nedostatak pažnje prema predmetima. Ove podatke objavio je clickpentrufemei.ro.
Malom djetetu od dvije godine koje se uopće ne trudi komunicirati govorom ili alternativnim metodama poput gesta ili izraza lica, nedostaje mu kontakt očima i ne pokazuje znakove zadovoljstva tijekom igre. Nasuprot tome, dijete od tri godine ne pokazuje nikakvu sklonost druženju s vršnjacima i ne pokazuje tipične izraze lica očekivane u njegovoj dobi.
Djeca s autizmom često pokazuju sklonost prema određenoj vrsti igračaka ili se fiksiraju na određeni aspekt igračke, poput korištenja jednog prsta za okretanje kotača autića. Nadalje, postoje prilike kada nijedna igra ne može zaokupiti njihov interes. Autizam je često popraćen raznim drugim simptomima.
Vrlo je uobičajeno da djeca često mijenjaju različite aktivnosti. Međutim, ova osoba nalazi utjehu u slijedeći ustaljene rutine. Imaju tendenciju uključivanja u radnje koje se ponavljaju, fiksiranja na određene aktivnosti i njihovog ponavljanja. Osim toga, imaju naviku oponašati tuđe točne riječi ne shvaćajući njihovo značenje. Umjesto riječima, ova osoba svoje reakcije izražava različitim razinama vrištanja, a pritom pokazuje i osjetljivost na glasne zvukove. Nadalje, uključeni su u dugotrajne ponavljajuće radnje poput ljuljanja ili pljeskanja rukama. Ako primijetite bilo kakve znakove autizma kod svog djeteta, preporučljivo je odmah potražiti pomoć stručnjaka. To će omogućiti određivanje prisutnosti ovog stanja i započinjanje odgovarajuće terapije bez ikakvog odgađanja.
Ključno je imati na umu da se svako dijete razvija vlastitim individualnim tempom, a odstupanje od očekivanih prekretnica ne mora nužno ukazivati na prisutnost autizma ili bilo kojeg drugog stanja. Naravno, uvijek je preporučljivo podvrgnuti se temeljitoj procjeni koju provodi stručnjak s iskustvom u tom području.
Roditelji često osjećaju tjeskobu kada se njihovom djetetu dijagnosticira autizam. Njihova glavna briga vrti se oko mogućnosti da njihovo dijete u budućnosti razvije ovaj poremećaj. Od samog početka u djetetovom životu postoji kontinuirana prisutnost nekog neurorazvojnog stanja iz autističnog spektra.
Podrijetlo ovog stanja leži u nepravilnostima tijekom početnih faza razvoja mozga i središnjeg živčanog sustava, što sugerira da je autizam urođen i da se ne može pojaviti kasnije u životu. Ako dijete pokazuje simptome koji podsjećaju na autizam nakon što je doživjelo tipično djetinjstvo, ključno je prepoznati da ti pokazatelji mogu biti povezani s drugim srodnim stanjima, a ne izravno s autizmom.
Kod djece postoje brojni tipični znakovi koji upućuju na prisutnost autizma. Jedna značajna indikacija je djetetova nesposobnost da razumije geste i prepoznaje emocije, kako kod sebe tako i kod drugih. Osim toga, izražavanje emocija pokazalo se teškim zadatkom, koji često rezultira ponavljanjem riječi ili fraza koje su drugi izgovorili, što je fenomen koji se naziva eholalija. Nadalje, djetetovi odgovori na pitanja često su fragmentirani i stalno koriste zamjenicu “ti” umjesto “ja”.
Nadalje, postoji prikaz povećane senzorne osjetljivosti, s pojačanim odgovorom na podražaje poput svjetla, zvukova i dodira. Manifestacija simptoma autizma može varirati ovisno o dobi djeteta i opsegu poremećaja. Mogu se primijetiti ponavljajuće fizičke radnje poput ljuljanja, vrtnje ili hodanja. Dodatno, ritualna ponašanja, kao što je prisila da se igračke poslože na određeni način ili izvedu određene radnje u određenom nizu, također mogu biti evidentna.
- Nadalje, postoji tendencija da djeca s dijagnosticiranim autizmom pokažu snažnu averziju prema bilo kakvim poremećajima u svojoj dnevnoj rutini, kao i povećanu koncentraciju i fascinaciju prema specifične predmete ili područja interesa. Ključno je priznati da neće svako dijete s autizmom pokazivati sve ove simptome, a mogu postojati i drugi simptomi koji nisu obrađeni u ovoj raspravi.
Tipično, prvi znakovi autizma manifestiraju se u početnim fazama rasta, obično između 12. i 18. mjeseca starosti. Ipak, specifični izazovi u komunikaciji i socijalnoj interakciji mogu postati vidljivi tek u kasnijoj fazi, kada dijete počne pohađati predškolski odgoj i ulazi u češće interakcije s vršnjacima.
Postoje slučajevi u kojima djeca koja imaju visoko funkcionalni autizam možda neće dobiti dijagnozu dok se ne suoče s izazovima u društvenim interakcijama i drugim područjima unutar školskog okruženja. Da bi se postavila dijagnoza autizma, simptomi moraju biti vidljivi tijekom ranog djetinjstva, obično prije treće godine. Nije moguće da starija djeca ili tinejdžeri dobiju autizam u kasnijoj fazi.
