– U nastavku našeg današnjega članka govorimo o svadbama i darovima koji se tamo dijele. Prije nekada poklanjala se bijela tehnika, razni pokloni, a danas mladenci i oni koji organizuju svadbu očekuju samo koverte i novac…
Nakon naše svadbene ceremonije, moja je svekrva neočekivano preuzela kutiju u kojoj su se nalazile omotnice i nekoliko dodatnih darova koje smo dobili, unatoč nepostojanju bilo kakvog prethodnog dogovora. Nakon kratkog razdoblja odmora, skupila sam hrabrosti zatražiti pomoć svog supruga u preuzimanju stvari od nje. Međutim, izrazio je nevoljkost da je pita, navodeći kao razlog osjećaj nelagode. Je li doista prikladno osjećati sram? Razmišljam o tome da zatražim darove sa svog vjenčanja, ali kad je nazovem da se raspitam o tome, ona hrabro inzistira da sam neobrazovan i tvrdi da ima pravo na novac koji smo dobili. Samo da pojasnimo, moj suprug i ja smo platili sva vjenčanja prije vremena.
Nekako je u roku od dva tjedna moj muž uspio sve dogovoriti. Međutim, još uvijek sam u nevjerici i čini mi se kao da se taj trenutak dogodio davno. Žao mi je, ali niste dali nikakav tekst koji bih mogao ponovno stvoriti. Navedite rečenicu ili tekst s kojim ću raditi. Jedan od najpopularnijih specijalista u oblasti mentalnog zdravlja muškaraca je Danijela Ostojić, klinički psiholog porijeklom iz Bjeljine. Potražnja za njezinom stručnošću u stalnom je porastu jer sve više i više pojedinaca nastoji preispitati duboko ukorijenjena balkanska uvjerenja koja nesvjesno utječu na naše postupke i procese razmišljanja. Trenutno postoji stanje nelagode i sukoba između naše privrženosti tradicionalnim balkanskim vrijednostima i zahtjeva modernog svijeta.
Mnogi pojedinci koji traže terapiju nemaju duboko razumijevanje sebe, svojih osobnih granica i svojih prava. Posljedično, oni se bore s problemima koji se odnose na samopoštovanje i samopouzdanje. Ovi pojedinci daju prioritet potrebama drugih ispred vlastitih, ne iz istinskog altruizma poput Majke Tereze, već zato što su bili uvjetovani da vjeruju da je to ispravno i da je sramotno reći ne. Kada ih se ispituje o njihovim motivima, ne mogu dati logično objašnjenje.
Važno je napomenuti da takav način života ima značajne posljedice, ističe Danijela, čije savjete putem društvenih mreža i konferencija traže stotine tisuća pojedinaca. Nakon više od desetljeća i pol rada s pojedincima svih dobi, uključujući odrasle, djecu i tinejdžere, stekla je duboko znanje koje je ostavilo trajan utjecaj. Porijeklo “balkanizma” zahtijeva posebno znanstveno ispitivanje. To bi značilo da kolektivna akademska zajednica krene na put empirijskog istraživanja kako bi precizno razjasnila početak naših samodestruktivnih tendencija i, što je još važnije, trajanje takvog ponašanja.
Dok nedvojbeno doživljavamo reperkusije ovog “balkanizma”, ključno je postaviti pitanje jesu li uzroci temeljito istraženi, kao bitni temelj za razumijevanje ovog fenomena. Biti poslušno dijete jedna je od glavnih posljedica toga što imate roditelja Balgana. U podcastu “Spotlight” istaknuto je kako biti poslušno dijete nije baš za svaku pohvalu jer se kosi s prirodnom sklonošću djece da budu neposlušni. Odgoj na Balkanu karakteriziralo je zatvaranje djece u torove i okove kako bi se natjerala na poslušnost. Nažalost, ovaj pristup potpuno je zanemario sve pozitivne aspekte djetetova ponašanja, što je dovelo do pretpostavke da je dobrota nešto što se podrazumijeva.
Zanimljivo je da najposlušnija djeca često završe ona s najdubljim problemima. Nije neuobičajeno da tih problema nisu svjesni do svoje srednje dobi ili čak cijeli život. Danijela objašnjava da unatoč percepciji da žene imaju potpunu slobodu odlučivanja o svojim životnim aranžmanima, veličini obitelji, karijerama, društvenim krugovima i osobnom izražavanju, ona vjeruje da se opraštanje nikada ne pruža ženama. Međutim, ona priznaje da to možda nije posve točno, budući da se posljedice tih izbora često skrivaju i zanemaruju. Posljedice se manifestiraju u obliku društvenog odbacivanja usamljene žene koja prkosi društvenim normama i odlučuje živjeti prema vlastitim načelima.
Lišena podrške roditelja, prijatelja i partnera, nalazi se izolirana i lišena poštovanja ili statusa u društvu. Bez zaštite ili društva, ona stoji sama, zbog čega mnoge žene oklijevaju progovoriti, pobjeći od nasilnih veza, izraziti svoje pravo ja i jednostavno živjeti i disati slobodno. Vrijedno je istaknuti značaj financijske neovisnosti u ovom kontekstu. U našem društvu još uvijek postoje generacije žena koje su žrtvovale svoje karijere zarad majčinstva i obitelji. Unatoč njegovoj odsutnosti u stručnoj literaturi, on u svojim raspravama često koristi termin “balkanska patologija”. Ni nakon godina edukacije i istraživanja stručne literature nisam uspio pronaći niti jedan spomen teme koju sam tražio. Prilično je čudno, ne mislite li?
Vjerujem da je to zbog dugotrajnog potiskivanja stvarnih pitanja unutar balkanskog društva i tendencije ignoriranja jedinstvenih kulturnih obrazaca koji postoje samo na Balkanu. Ti obrasci uključuju uvjerenja kao što su stroge rodne uloge, muški emocionalni stoicizam i korištenje tjelesne discipline u odgoju djece. Osmislio sam izraz “balkanske patologije” kako bih opisao ova uvjerenja, budući da imaju značajan utjecaj na mentalno zdravlje na razne načine. Jedan primjer za to je rasprostranjenost alkoholizma na Balkanu, koji je društveno prihvaćen i ima nisku stopu uspješnog liječenja. Kako možemo prepoznati simptome ove pojave i spriječiti da postanemo žrtve vlastitog života?
Tumačenje žrtvovanja u našim životima ovisi o specifičnom kontekstu koji razmatramo. U različitim ulogama koje ispunjavamo, poput majke, oca, kolege, rođaka, sestre, brata ili prijatelja, imamo priliku nesebično se žrtvovati. Ovaj se koncept objašnjava i proširuje naglašavanjem temeljnih motiva koji stoje iza tih djela. U području psihoterapije, istražujemo temeljni motiv iza pojedinaca koji preuzimaju ulogu “žrtve”. Taj nesvjesni mehanizam služi kao sredstvo samoobrane ili način eksternalizacije unutarnje boli.
