Svima nama su ostale prave traume nakon korona virusa koji se dogodio prije par godina i koji je ostavio duboke tragove u našim životima jer se do tada nsmo nikada susreli sa nečim sličnim.
- Profesor Tomislav Preveden, dr.med., ravnatelj Klinike za infektivne bolesti Sveučilišnog kliničkog centra Vojvodine i predsjednik Udruženja infektologa Srbije, upozorava da ćemo, ako se zlouporaba antibiotika nastavi, ostati bez učinkovitih lijekova za uobičajene bakterijske infekcije, što dovodi do progresije sepse, zatajenja organa i konačno smrti. Problem otpornosti na antibiotike, poznat kao otpornost na antibiotike, sve je veći. Ovaj problem nastaje zbog nepravilne primjene antibiotika, što se događa kada se koriste neprikladno, primjerice kod virusnih infekcija, a ne kod bakterijskih infekcija, ili kada se propisano liječenje prerano prekine, čak iu slučajevima povišene tjelesne temperature.
Dame Sally Davis, bivša zdravstvena savjetnica britanske vlade, izrazila je zabrinutost da bi prijetnja koju predstavlja sve veći broj bakterija otpornih na lijekove mogla zasjeniti trenutnu pandemiju covida, ističući da je to gorući problem od klimatskih promjena. Srbija će se, kao jedna od najkritičnijih zemalja, nažalost suočiti s mnoštvom neizlječivih infekcija.
Kako piše “The Guardian”, upozorila je da će, ako se globalna zajednica ne pozabavi problemom otpornosti na antimikrobne lijekove u sljedećih deset godina, značajan broj pojedinaca oboljeti od neizlječivih infekcija. Nadalje je naglasila da bi jedino održivo rješenje bilo izolirati te osobe od njihovih obitelji i zajednica kako bi se spriječilo širenje infekcija. Srbija je među europskim nacijama s najvećom dnevnom upotrebom antibiotika. Na prvom je mjestu Turska, a Italija je tik iza, a slijede je Francuska i balkanske zemlje, a predvodi ih Srbija. Zastrašujuće projekcije pokazuju da će gubitak od 10 milijuna života godišnje trajati do 2050. godine.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) označila je antimikrobnu rezistenciju kao jednu od 10 najvećih hitnih prijetnji svjetskom javnom zdravlju. Ako se preventivne mjere ne provedu, predviđa se da će do 2050. antimikrobna rezistencija rezultirati gubitkom 10 milijuna života svake godine. Prema profesoru Prevedenu, imperativ je poduzeti sve moguće mjere kako bismo zaustavili zlouporabu antibiotika. Naglašava da je zbog straha od pandemije Covida-19 bilo prekomjerne upotrebe antibiotika, no sada je ključno stati na kraj toj praksi.
Nadalje, on tvrdi da svi uključeni u proces moraju igrati ulogu u ovom nastojanju, uključujući pacijente, liječnike i ljekarne. Za njihovo dobivanje potreban je liječnički nalaz, a ne recept, što ih čini isključivo dostupnima na ovaj način. Nadalje, navodi slučajeve u kojima se antibiotici u ljekarnama dobivaju isključivo na temelju preporuke liječnika, zaobilazeći službeni recept. Prof.dr.sc. naglašava važnost opreza i liječnika i ljekarni kada je u pitanju uporaba i distribucija antibiotika. Iako opću populaciju možda nije lako educirati o ovom pitanju, ključno je za sve liječnike, bez obzira na njihovu specijalizaciju, i ljekarne, koje se sve više komercijaliziraju, dati prioritet odgovornom propisivanju i prodaji antibiotika.
Usred pandemije COVID-19 naglašava potrebu obeshrabrivanja propisivanja antibiotika za virusne infekcije, ističući pretjeranu razmjere u kojoj je ta praksa preuzeta. U prošlosti je postojala bojazan oko mogućih komplikacija kao što su potreba za respiratorima i rizik od smrti. Antibiotici su davani ručno, kap po kap. Trenutno je ključno nešto poduzeti. U protivnom ćemo ostati bez učinkovitog liječenja uobičajenih bakterijskih infekcija, koje mogu napredovati u sepsu, što dovodi do zatajenja organa i konačno smrti. Ovo je ozbiljno upozorenje profesora Translateda. Na pitanje treba li napraviti antibiogram prije propisivanja antibiotika svakom pacijentu, pojašnjava da to nije potrebno kod svake infekcije, već samo kod težih slučajeva.
- Postoje svi razlozi za opravdanje straha koji se proživljava. Milena Milojević, visokostručni farmaceut iz Farmaceutske komore Srbije, ističe ključnu ulogu antimikrobnih lijekova u modernoj medicini. Ona naglašava kako su otkriće penicilina i era antibiotika koja je uslijedila znatno produžili životni vijek ljudi za više od deset godina. Međutim, prema njezinom stajalištu, značajan porast globalne otpornosti mikroba na antimikrobne lijekove predstavlja najveći rizik za dobrobit opće javnosti. Valjanost zabrinutosti u vezi s antimikrobnom rezistencijom postaje sasvim jasna kada odvojimo trenutak da zamislimo svijet lišen učinkovitih antibiotika protiv bakterijskih infekcija.
Posebno je alarmantna pojava sojeva Escherichia coli rezistentnih na cefalosporine treće generacije, sojeva Staphylococcus aureus rezistentnih na meticilin te sojeva Klebsiella pneumonia rezistentnih na pojedine zaštićene antibiotike. Farmaceutkinja Milena Milojević ističe dokumentirani slučaj enterobakterijske sepse koja se pokazala otpornom na sve trenutno dostupne antibiotike. Učinkovitost antibiotika ograničena je na bakterije i ne odnosi se na viruse. Unatoč činjenici da su antibiotici posebno dizajnirani za borbu protiv bakterijskih infekcija i nisu učinkoviti protiv virusa, mnogi ih pojedinci pogrešno vide kao lijek za sve vrste infekcija, zanemarujući činjenicu da nisu namijenjeni liječenju bolesti poput prehlade, gripa ili upala grla.
Nepravilna primjena antibiotika, uključujući njihovo nepotrebno davanje kod virusnih infekcija i nepravilna primjena kao što je prerani prekid terapije, primjena neadekvatnih antibiotika i nepravilan način primjene, predstavlja tešku pogrešku i pridonosi nastanku rezistencije na antibiotike. Ova opasna situacija može nas vratiti u vrijeme prije pojave antibiotika, otvarajući novu eru pandemija uzrokovanih infekcijama bakterijama otpornim na antibiotike. Izgledi da se iz ove bitke izađe kao pobjednik čine se slabi, s obzirom na sve manje otkrića i razvoja novih antibiotika uporedo s rastućom prevalencijom otpornosti na antibiotike.
Bitno je imati na umu da neopravdanom upotrebom antibiotika i širenjem rezistentnih sojeva budućim generacijama ostavljamo u nasljedstvo nepremostivu nevolju – bakterije koje se ne mogu izliječiti. Ovakve osjećaje iznio je sugovornik. Za razvoj novog antibiotika obično je potrebno približno deset godina. Prema Milojevićevim riječima, ne može se poreći značaj proizvodnje novih antibiotika u suzbijanju bakterija rezistentnih na antibiotike. Međutim, proces razvoja novog, učinkovitog i sigurnog antibiotika nepredvidiv je put za koji je potrebno najmanje 10 godina.
Prema rečima dr Gordana Blagojevića, specijaliste imunologa u Institutu za virusologiju, vakcine i serume “Torlak”, kontinuirana primena antibiotika u ishrani mikrobnog sveta dovodi do razmene informacija, što rezultira razvojem rezistencije. Prema riječima dr. Blagojevića, važno nam je da se usmjerimo na korištenje alternativnih tehnologija za jačanje imunološkog sustava, jer je to najučinkovitiji pristup u borbi protiv bolesti, a ne oslanjanje samo na antibiotike. Antibiotike treba koristiti samo kao potporu tijekom kritičnih faza imunološkog sustava, a ne za svaku bolest. Doktorica Blagojević ističe da većinu respiratornih bolesti ne uzrokuju bakterije.
U humanoj i veterinarskoj medicini antibiotici su među najčešće propisivanim lijekovima. Njihova se važnost ne može precijeniti jer imaju sposobnost spašavanja života. Međutim, ključno je biti oprezan pri korištenju ovih lijekova. Prepoznajući rizike koje nosi pojava antimikrobne rezistencije i ključnu ulogu koju farmaceuti imaju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, Farmaceutska komora Srbije je 2021. godine pokrenula projekat „Standardizovana farmaceutska usluga pri izdavanju antibiotika“.
Milena Milojević istaknula je ključnu ulogu 575 iskusnih farmaceuta u Srbiji koji pacijentima pružaju sveobuhvatne usluge zdravstvenog savjetovanja kada je u pitanju propisivanje antibiotika. Ovi savjetnici za antibiotike pružaju pacijentima bitne informacije kako bi se osigurala sigurna i učinkovita uporaba antibiotika. Za građane je ključno da izbjegavaju samoliječenje i da se umjesto toga posavjetuju s iskusnim stručnjacima u ljekarnama. Listu savjetnika i ljekarni koje nude ovu vrijednu uslugu pojedinci mogu pronaći na web stranici Farmaceutske komore Srbije.
