Konzumacija ultraprerađene hrane povezana je s raznim zdravstvenim problemima, uključujući bolesti srca i dijabetes. Osim toga, nedavna studija pokazuje da ove vrste hrane također mogu igrati ulogu u razvoju kronične nesanice kod određenih pojedinaca.
Prema Science alert-u, postoji razlika između hrane koja je prošla modifikacije kako bi se poboljšao okus ili produžio rok trajanja i prirodne hrane poput voća i povrća koja se konzumira takva kakva je. Znanstvenici su otkrili da ultraprerađena hrana može izazvati ovisnost, što je dovelo do poziva da se na odgovarajući način označi.
Grupa istraživača sa Sveučilišta Sorbonne Paris Nord u Francuskoj provela je studiju analizirajući podatke 38.570 odraslih koji su sudjelovali u istraživačkom projektu NutriNet-Sante. Ispitali su korelaciju između čimbenika prehrane i varijabli spavanja. Marie-Pierre St-Onge, znanstvenica za spavanje na Sveučilištu Columbia u SAD-u, istaknula je važnost procjene potencijalnog utjecaja prehrane na spavanje, posebno u vrijeme kada prevladava ultraprerađena hrana, a poremećaji spavanja su u porastu.
Nakon što su uzeli u obzir stil života, kvalitetu prehrane i faktore mentalnog zdravlja, St-Onge i njezin tim otkrili su značajnu korelaciju između konzumiranja prerađene hrane ujutro i povećane vjerojatnosti kronične nesanice.
Ukratko, sudionici studije dobivali su 16 posto svoje dnevne energije iz ove specifične kategorije hrane. Osim toga, kohorta koja je prijavila simptome kronične nesanice činila je 19,4 posto i pokazala je veću potrošnju ove vrste hrane na dnevnoj bazi.
Osim toga, podaci su pokazali nešto izraženiju korelaciju među muškom populacijom.
Prevalencija ultraprerađene hrane je široko rasprostranjena, a povezani zdravstveni rizici značajniji su nego što se moglo pretpostaviti.
Iako je studija ocjenjivala samo pojedince u određenim trenucima i ovisila o podacima koje su sami prijavili, značajan skup sudionika ukazuje da ova veza zaslužuje daljnje istraživanje.
Epidemiologinja Pauline Dukun sa Sveučilišta Sorbonne Paris Nord naglašava da je ključno priznati da su naše analize bile čisto promatračke i da nisu procjenjivale nikakve longitudinalne povezanosti.
Iako podaci ne dokazuju definitivno uzročnost, ova pionirska studija pridonosi trenutnom razumijevanju ultraprerađene hrane, jer je prva te vrste.
S obzirom na postojeće istraživanje i utvrđene veze između prehrane i spavanja, nije neočekivano da ultraprerađena hrana može potencijalno utjecati na naše tijelo povećavajući vjerojatnost kronične nesanice.
Prethodno istraživanje koje su proveli neki od istih istraživača otkrilo je vezu između slijeđenja mediteranske prehrane i smanjene vjerojatnosti pojave nesanice. Stoga se čini da ova nedavna studija predstavlja suprotnu perspektivu te određene korelacije.
Razlog ove veze ostaje nejasan. Iako je lakše uspostaviti korelaciju između povećanja tjelesne težine i konzumacije ultraprerađene hrane, mehanizam kroz koji ta hrana remeti naše obrasce spavanja zahtijeva daljnje istraživanje.
Istraživači u svom objavljenom radu navode da buduće studije, uključujući epidemiološka, klinička i eksperimentalna istraživanja, imaju potencijal poboljšati naše razumijevanje uzročnosti i uključenih putova.
