Jeste li ikada razmišljali o optimalnom vremenu za uzimanje vitamina kao sredstva za povećanje vašeg nutritivnog unosa?
Nutricionist Suman Agarwal pojašnjava da ne postoji određena dob u kojoj bi trebalo početi unositi vitamine u prehranu, unatoč njihovoj učinkovitosti u poboljšanju prehrane.
Prema nutricionistu s kojim je razgovarao Vogue, osobe koje svoje potrebe za vitaminima i mineralima ne zadovoljavaju uobičajenom prehranom trebale bi potražiti savjet svog liječnika i razmisliti o započinjanju multivitaminske rutine.
- Prema Agarwalu, ključno je da multivitamini koje konzumirate uključuju sveobuhvatan raspon vitamina B-kompleksa, budući da se ti hranjivi sastojci često iscrpljuju zbog modernog načina života i načina kuhanja. Dodatno, ona preporučuje uključivanje minerala u tragovima poput cinka, selena, željeza i kalcija, kao i vitamina A, D i E topivih u mastima. Agarwal također ističe potencijalne prednosti uključivanja antioksidansa kao što su likopen i astaksantin u vaš multivitamin režim. Ova informacija vrijedi i danas.
Prema nutricionistu, dok multivitamini ne zahtijevaju nužno visoke razine B12 i D3 budući da su već prisutni u malim količinama, njihovo uključivanje još uvijek može imati potencijalne koristi.
Koje je optimalno vrijeme za konzumaciju multivitamina? Za vitamin C preporučuje se uzimanje nakon doručka.
Za optimalnu apsorpciju i smanjenje bilo kakvih neugodnih nuspojava poput podrigivanja ili zaostalog okusa ribe, preporučuje se uzimanje dodataka Omega-3 i ubiquinola nakon obroka.
Kako piše Danas, za optimalnu apsorpciju željeza preporučuje se uzimanje na prazan želudac, sat vremena prije ili dva sata nakon jela. Međutim, s obzirom na to da željezo potencijalno može uzrokovati iritaciju želuca, nekim osobama bi moglo biti korisnije uzimati ga s hranom.
Kako bi se osigurala optimalna potrošnja, savjetuje se uzimanje dodataka B-kompleksa tijekom ranijeg dijela dana.
Optimalna apsorpcija kalcija događa se kada je dobiven iz izvora hrane, posebno onih koji su bogati vitaminom D, jer ovaj vitamin pomaže u procesu apsorpcije.
Za bolji san i opuštanje preporučuje se unos magnezija otprilike 15 minuta prije spavanja.
BONUS TEKST
Zahvaljujući smjelosti L. Paulinga, vitamin C sada ima zasluženo i cijenjeno mjesto u današnjem svijetu, a znanstvena istraživanja pokazuju da njegov utjecaj na sveukupno blagostanje nadilazi puko sprječavanje nedostataka. Osim svojih antioksidativnih svojstava, ovaj vitamin igra ključnu ulogu u jačanju imunološkog sustava, a tekuća istraživanja nastavljaju otkrivati široku lepezu potencijalnih dobrobiti povezanih s njim.
Tijekom posljednja tri desetljeća, opsežne studije usredotočile su se na karakteristike i učinke vitamina C – vitalnog nutrijenta poznatog po svojim moćnim imunomodulatornim svojstvima. Za razliku od mnogih drugih organizama koji mogu prirodno sintetizirati ovu hranjivu tvar, ljudi, majmuni i zamorci je ne mogu proizvesti zbog odsutnosti enzima L-gulono-γ-lakton oksidaze. Stoga se vitamin C mora unositi putem prehrane.
Vitamin C služi ključnim funkcijama u tijelu, ispunjavajući više vitalnih uloga. Neophodan je za proizvodnju kolagena, pomaže u jačanju tjelesnog imunološkog sustava stimulacijom aktivnosti bijelih krvnih stanica i podizanjem razine interferona, kao i pojačavanjem odgovora antitijela i promicanjem lučenja hormona timusa. Osim toga, vitamin C olakšava apsorpciju željeza, pridonoseći stvaranju crvenih krvnih stanica. Također pretvara folnu kiselinu u njen aktivni oblik, djeluje kao učinkovit antihistaminik i tako nudi potencijalno olakšanje od simptoma alergije.
Vitamin C ne samo da se može pohvaliti opsežnim znanstvenim dokazima, već posjeduje i živopisnu povijesnu pozadinu. Bolest skorbuta poznata je od davnina; međutim, tek kada je ustanovljena korelacija između skorbuta i vitamina C, prevalencija bolesti značajno se smanjila. Još 1753. Sir James Lind je dao sveobuhvatan prikaz kako konzumacija agruma, poput naranči i limuna, može spriječiti i liječiti skorbut – mnogo prije izolacije vitamina C.
Krumpir, vrijedan izvor vitamina C, ima intrigantnu povijesnu priču koja se vrti oko značajnog događaja poznatog kao “velika irska glad od krumpira”. Ova se glad dogodila između 1845. i 1852. godine, kada je gljivica plamenjača opustošila usjeve krumpira u Irskoj. Kao rezultat toga, stanovništvo Irske smanjilo se za otprilike 20 do 25 posto. Procjenjuje se da je gotovo milijun ljudi umrlo zbog skorbuta i pothranjenosti, ili su bili prisiljeni emigrirati, budući da se gotovo jedna trećina stanovništva uvelike oslanjala na krumpir kao glavnu hranu.
Prva polovica dvadesetog stoljeća svjedočila je značajnom napretku u području medicine s otkrićem vitamina C i njegovog dubokog značaja u očuvanju ljudskog zdravlja. Dr. Albert Szent-Gyorgyi, poznati mađarski biokemičar i dobitnik Nobelove nagrade, odigrao je ključnu ulogu u izolaciji vitamina C. Ovo revolucionarno otkriće rasvijetlilo je brojna korisna svojstva ovog spoja, posebno njegovu uključenost u sintezu kolagena, funkciju imunološkog sustava i njegovo izvanredno antioksidativno djelovanje.
- Dr. Linus Pauling, glasoviti dvostruki dobitnik Nobelove nagrade, bio je vizionar koji je u početku prepoznao golemu važnost vitamina C u jačanju imunološkog sustava. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća zalagao se za znatno povećanu dnevnu konzumaciju vitamina C, nadmašujući preporučeni dnevni unos nekoliko stotina puta. Njegovo uvjerenje bilo je ukorijenjeno u ideji da povećani unos vitamina C može poslužiti kao preventivna mjera i smanjiti trajanje prehlade. Iako je konvencionalna medicinska zajednica žestoko kritizirala Paulingovu perspektivu, ovaj cijenjeni znanstvenik prikupio je znatan broj sljedbenika i zadobio povjerenje opće javnosti. Mnogi su pojedinci, vođeni znatiželjom i brigom za svoju dobrobit i dobrobit svojih najmilijih, osobno eksperimentirali s visokim dozama vitamina C kako bi testirali njegovu učinkovitost.
