Osjećaj oštre boli u lubanji može se doživjeti kada se protok krvi poveća na povišenoj temperaturi. Ovaj pojačan protok krvi može uzrokovati nelagodu i osjećaj probadanja u glavi.
Sve češće pojave visokih temperatura i intenzivnih oborina rezultiraju gustom, opresivnom atmosferom koja otežava disanje. Ovi klimatski uvjeti, neuobičajeni za našu regiju, imaju široko rasprostranjene učinke, pri čemu mnogi pojedinci osjećaju dugotrajnu nelagodu uporne glavobolje koja može potrajati više dana.
Prema riječima dr. Aleksandra Stanića, meteopatske reakcije, poput glavobolje, nastaju kao posljedica naglih promjena atmosferskog tlaka, vanjske temperature i vlažnosti zraka. Dr. Stanić, ugledni specijalist, dalje pojašnjava da se te reakcije obično manifestiraju kao migrena ili tenzijske glavobolje, što su samostalna stanja koja nisu uzrokovana drugim bolestima. Dodatno, dr. Stanić otkriva da pregrijavanje organizma služi kao katalizator za nastanak migrene.
Prema riječima dr. Stanića, prirodna sposobnost organizma da se nakon promjena u funkcioniranju vrati u prvobitno stanje poremećena je ekstremnim vremenskim promjenama. Tijelo postaje umorno od vrućine, prekomjerno znojenje dovodi do gubitka tekućine i elektrolita, što rezultira pregrijavanjem i padom arterijskog krvnog tlaka. Kao rezultat ovih kombiniranih čimbenika, pojedinci mogu doživjeti glavobolje.
Tijekom ljetne sezone intenzivna sunčeva svjetlost tjera nas na stalno naprezanje mišića lica i očiju, što rezultira glavoboljama. Dugotrajno izlaganje suncu može čak dovesti do sunčanice, praćene simptomima poput glavobolje i mučnine. Štoviše, konzumacija slatkih i kofeinskih napitaka, koji prevladavaju tijekom ljetnih mjeseci, također može potaknuti migrene.
Za očuvanje zdravlja dr. Stanić preporuča da se klonimo ekstremnih vanjskih atmosferskih čimbenika i pripazimo na izbor prehrane.
Održavanje unutarnje ravnoteže tijela je ključno. Prvenstveno, to podrazumijeva traženje zaklona od jake vrućine traženjem hlada, boravkom u blizini vodenih tijela i zauzimanjem rashlađenih okruženja. Imperativ je spriječiti dehidraciju i poremećaj ravnoteže elektrolita, zbog čega je od iznimne važnosti redovita konzumacija vode i uvrštavanje svježih namirnica u prehranu, navodi Stanić u spomenutom članku.
Dr. Stanić savjetuje da treba imati na umu da većina glavobolja prolazi sama od sebe, često bez potrebe za bilo kakvim liječenjem. Međutim, ako to nije slučaj, ne preporučuje se samoliječenje lijekovima protiv bolova. Umjesto toga, preporučljivo je posavjetovati se s liječnikom kako bi se identificirala specifična vrsta glavobolje, budući da će odgovarajući tijek liječenja varirati ovisno o dijagnozi.
BONUS TEKST
Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.
- Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.
U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.
Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.
Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.
Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.
