Tipično, temeljni uzrok kroničnog zatvora nije tjelesna bolest, već funkcionalni poremećaj. Čak i kada probavni sustav funkcionira optimalno, problemi s pražnjenjem crijeva mogu nastati zbog disfunkcije živaca unutar autonomnog živčanog sustava, koji upravlja ovim tjelesnim procesom.
Mnogi se pojedinci mogu osjećati uvrijeđenima i početi dovoditi u pitanje profesionalnost i empatiju svojih pružatelja zdravstvenih usluga kada njihovi liječnici pripišu probavne smetnje njihovom načinu života ili osobnim navikama.
Već od druge godine života djeca kreću na put svladavanja upravljanja svojim tjelesnim funkcijama, postupno učeći potiskivati svoje instinktivne reflekse. U društvima koja veliku važnost pridaju ispravnosti, odrasli osjećaju obvezu uskladiti svoje tjelesne potrebe s društvenim normama, što uključuje i regulaciju pražnjenja crijeva. Kada je u pitanju opstipacija, kronični oblik je zastupljeniji od akutne varijante, osobito kod žena koje su suočene s pojačanim društvenim pritiscima i stigmatizacijom.
U našem brzom društvu, pritisci suvremenog života često zahtijevaju odgađanje prirodnih tjelesnih procesa. Nažalost, to može dovesti do pada naših urođenih refleksa i nakupljanja otpada u našim crijevima. Pojedinci koji imaju stalan zatvor obično imaju rijetke pokrete crijeva, koji se događaju samo jednom svakih 5 do 8 dana, ali obično ne osjećaju nikakve dodatne tegobe. Iako postoji mogućnost pojave simptoma poput glavobolje, mučnine, smanjenog apetita i nelagode u trbuhu, ti simptomi obično nestaju nakon pražnjenja crijeva.
Ako netko doživi postojanje čvrstog izmeta, moguće je da bi to moglo rezultirati iritacijom i oštećenjem debelog crijeva, potencijalno rezultirajući krvarenjem ako su hemoroidi prisutni. Oni koji se dulje vrijeme bore s upornim zatvorom mogu pronaći utjehu kroz prirodne tretmane, kao što je uključivanje prehrane bogate vlaknima u svoj svakodnevni režim.
Uključivanje raznovrsnog asortimana svježeg voća i povrća u prehranu, osobito u nekompariranom stanju kako bi se povećala potrošnja vlakana, obećava ponovno uspostavljanje normalnih probavnih obrazaca.
Sudjelovanje u redovitim tjelesnim aktivnostima, poput hodanja, trčanja ili bavljenja gimnastikom, može imati pozitivan učinak na rad crijeva. Uvođenjem dnevne rutine koja uključuje jutarnje pražnjenje crijeva, kada su želučani refleksi najaktivniji, pojedinci mogu postići redovitije i manje uznemirujuće pražnjenje crijeva. To potencijalno može smanjiti potrebu za oslanjanjem na laksative ili druge lijekove.
BONUS TEKST
Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.
Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.
U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.
Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.
- Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.
Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.
