Praćenje krvnog tlaka ključno je u procjeni općeg blagostanja pojedinca, budući da fluktuacije mogu pružiti vrijedne uvide. Dr. Marija Benevskaja, poznata kardiologinja, baca svjetlo na komparativne rizike koje nose povišene razine gornjeg i donjeg tlaka, dok se također bavi optimalnim rasponom razlike između to dvoje.

Prema dr. Benevskaji, sila kojom krv djeluje na stijenke krvnih žila naziva se krvni tlak. Mjerenje krvnog tlaka ključno je u procjeni temeljnih funkcija tijela. Bitno je uzeti u obzir i sistolički i dijastolički tlak. Pri mjerenju krvnog tlaka utvrđuju se dvije različite vrijednosti: sistolički tlak ili gornji tlak i dijastolički tlak ili donji tlak. Sistolički tlak odgovara arterijskom tlaku tijekom srčane kontrakcije, dok dijastolički tlak odgovara tlaku tijekom opuštanja srca. Svaka od ovih vrijednosti ima jednaku važnost i prenosi svoje jedinstvene implikacije.

Obično će osoba dobrog zdravlja imati očitanje krvnog tlaka od 120/80 mmHg. Varijacija između sistoličkog i dijastoličkog tlaka, koja se naziva pulsni tlak, obično je unutar raspona od 30 do 50 mmHg.

Kada se srce steže i pumpa krv u arterije, ono djeluje na krvne žile kao srčani tlak ili gornji tlak. Jačina srčanih kontrakcija, otpor stijenki krvnih žila i brzina otkucaja srca doprinose veličini ovog pritiska. S druge strane, niži tlak odnosi se na silu unutar krvnih žila kada srce miruje između kontrakcija. Inferiorni tlak, ili bubrežni tlak, odnosi se na arterijski tlak koji se javlja tijekom faze opuštanja srca. Služi kao mjerač otpora perifernih krvnih žila i učinkovitosti neurohumoralne regulacije, osobito unutar bubrega.

U području hipertenzije svaka vrijednost ima golemu važnost. Polje prepoznaje težinu i sistoličke hipertenzije, koja se očituje kao povišeni gornji tlak, i dijastoličke hipertenzije, koja se očituje kao povišeni donji tlak. Ova stanja predstavljaju značajan rizik za zdravlje i zahtijevaju različite pristupe liječenju.

Razlikovanje između gornje i donje razine tlaka je od iznimne važnosti. Obično je prihvaćeni raspon za ove razine unutar 30 do 50 mmHg. Sve vrijednosti koje odstupaju od ovog raspona mogu ukazivati ​​na temeljnu medicinsku bolest, zbog čega je potrebna konzultacija s liječnikom. Osim toga, minimalna razlika između očitanja gornjeg i donjeg tlaka može poslužiti kao indikator za različita stanja, kao što su:

Ako se otkriju bilo kakvi neuobičajeni simptomi ili abnormalne vrijednosti, kao što su ateroskleroza aorte, oštećenje bubrežnih žila, aneurizma aorte ili anemija, potrebno je hitno konzultirati liječnika. Traženje liječničkog savjeta olakšat će identifikaciju temeljnog uzroka i omogućiti provedbu odgovarajućih radnji za održavanje vlastite dobrobiti.

BONUS TEKST

Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.

Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.

U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.

Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.

  • Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.

Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.