– Šume su definitivno pluća cijele planete. Međutim, kako vrijeme prolazi i kako ljudi širom planete rade štete, širi se industrija, sve je manje šuma na cijeloj planeti. Međutim, prije toga, govorimo o pokojnom Bori Đorđević….
Svijet danas oplakuje gubitak Bore Čorbe, renomiranog balkanskog glazbenika koji je preminuo u 72. godini života. Kao legendarni roker i osnivač kultne grupe Riblja Čorba, Bora nije slavljen samo po bezvremenskim hitovima koji su odjeknuli s generacijama, ali i zbog njegovog iskrenog i izravnog jezika, zajedno s njegovim otvorenim stavovima. Njegova poetska oštroumnost i neustrašivo izražavanje njegovih uvjerenja uspostavili su ga i kao glazbenu ikonu i kao kontroverznu figuru u društvenom krajoliku bivše Jugoslavije i kasnije Srbije.
- Značajan sukob u Borinoj karijeri bilo je njegovo dugotrajno rivalstvo s pokojnim Đorđem Balaševićem, još jednim izvanrednim glazbenikom. Njihova veza proizašla je iz suradnje u ranoj fazi njihove karijere, jer su oboje bili članovi grupe Early Frost. Nesuglasice su se pojavile krajem sedamdesetih kada se Balašević osvrnuo na pjesmu “Lutka s naslovne strane”, što je dovelo do razdora među njima.
Ovo neslaganje nagnalo je Boru da napusti grupu i krene svojim putem, da bi konačno osnovao Riblju čorbu, koja će postati jedan od najznačajnijih rock and roll bendova u bivšoj Jugoslaviji. S godinama je taj sukob eskalirao, što je dovelo do čestih javnih kritika Bore i Balaševića. Balašević se, primjerice, na novogodišnjem nastupu osvrnuo na Borinu glazbenu karijeru, napomenuvši da njegov nekadašnji kolega iz Ranog mraza sada nastupa kao predgrupa folkeru Aci Lukasu, što je kod Bore izazvalo oštru reakciju. U svom djelu Pusto ostrvo Bora je Balaševića nazvao “najgorim postolarom”, nagovještavajući značajan utjecaj Đorđeve žene Olivere.
Svoje viđenje ovog spora Bora je prenio kroz poeziju i stihove, često koristeći satiričan i provokativan jezik. U pjesmi “Predejane” Bora je svojim osebujnim stilom uputio Balaševića grubim opaskama i otvorenim porukama. Unatoč ovim sporovima, oba su umjetnika ostavila trajan utjecaj na povijest balkanske glazbe, a njihovi likovi i kreacije još uvijek pobuđuju emocije i uspomene kod mnogih obožavatelja.
DODATNI SADRŽAJ
Jeste li svjesni da drveće može komunicirati jedno s drugim putem podzemnog sustava koji se naziva “internet stabla”? Ova intrigantna pojava proizlazi iz veze između korijenja drveća i mikoriznih gljiva, koje stvaraju gustu mrežu ispod tla. Putem ove mreže stabla mogu razmjenjivati hranjive tvari, slati upozorenja u vezi s mogućim prijetnjama poput invazije insekata, pa čak i pomoći u rastu mlađih stabala. Istraživači su otkrili da kada se stablo suoči s napadom, ono može odašiljati kemijske signale preko svojih korijena i gljivične mreže kako bi upozorilo stabla u blizini.
To omogućuje stablima da unaprijed “pripreme” svoje obrambene strategije, uključujući povećanje proizvodnje specifičnih tvari koje odvraćaju insekte. Osim zaštite, ova podzemna mreža omogućuje i izmjenu hranjivih tvari. Na primjer, stabla koja nemaju dovoljno sunčeve svjetlosti i koja su u sjeni mogu primiti šećere i razne hranjive tvari od većih, suncem obasjanih stabala putem gljivične mreže.
Ovaj postupak je posebno koristan za mlada stabla koja imaju poteškoća s razvojem u gustim šumama. Rekreirani tekst: Poznat kao “Wood Wide Web”, ovaj međusobno povezani sustav gljiva i drveća nalikuje svjetskoj mreži jer olakšava razmjenu informacija i resursa unutar šumskog ekosustava. Dok mikorizne gljive pomažu drveću, zauzvrat primaju šećere koje drveće proizvodi fotosintezom. Izvanredan odnos između gljiva i drveća ilustrira zamršenu i međusobno povezanu prirodu šumskih ekosustava. Ovo otkriće stvara nove mogućnosti za očuvanje šuma, pokazujući da nestanak jednog stabla može imati štetne učinke na cijelu šumu putem ove podzemne “mreže”.
