– Za nas smo vam spremili i dvije jako korisne teme, koje su povezane sa segmentom zdravlja. Naravno, rai se o tome, kakvu ishranu koristiti kao prvi obrok dana, i koja pića se smiju, a koja ne konzumirati u toku ljetnih dana….
Na početku svakog dana, nakon duljeg razdoblja odmora, doručak služi kao početni izvor potrošnje energije. Neki pojedinci preferiraju doručkovati u prvih nekoliko sati nakon buđenja, dok drugi odluče odgoditi do kasnije kada njihova glad postane izraženija. Unatoč tome, osiguravanje dosljedne rutine doručka presudno je za postizanje optimalnog fizičkog izgleda. Nadalje, način na koji se namirnice kombiniraju ima još veći značaj. Prema riječima nutricionistice Branke Mirović, preporučuje se doručak konzumirati unutar sat vremena nakon buđenja.
Naša jetra skladišti glukozu najviše 1,5 sat, a glukoza je neophodna za opskrbu mišića našim mišićima energijom. Konkretnu količinu i sastav doručka trebamo odrediti na temelju čimbenika kao što su dob, spol, opće zdravstveno stanje te fizičke i mentalne aktivnosti koje smo planirali za taj dan. Naglašava važnost doručka koji uključuje sve bitne hranjive tvari. – Kako bismo dobili potrebne bjelančevine, u prehranu unosimo namirnice poput jaja, mliječnih proizvoda te nemasnih, kvalitetnih suhomesnatih proizvoda. Što se tiče ugljikohidrata, kruh ili tost smatraju se optimalnim izborom.
Međutim, važno je napomenuti da kod nekih osoba može doći do nadutosti kod konzumiranja kruha od integralnog brašna ili peciva s dodatkom sjemenki, budući da ti proizvodi imaju veći kalorijski i kemijski udio zbog produljenog roka trajanja – objašnjava on i uključuje: Prema riječima Branke Mirović, bitno je obratiti pozornost na unos masti, trećeg vitalnog nutrijenta, koji se može dobiti iz mliječnih proizvoda. Važno je ne izbjegavati masnoće jer one igraju ključnu ulogu u proizvodnji hormona i sintezi vitamina D. Uz to, jednako je značajan i unos tekućine, koji se može ispuniti pijenjem mlijeka, jogurta, kiselog mlijeka, pa čak i čaja.
Za one koji više vole, uključivanje svježeg povrća u doručak također je zdrava opcija. Dr. Karolin Sojka, cijenjena gastroenterologinja, ponavlja stav da je optimalan izbor za doručak kombinacija jaja i jogurta, ističući dobrobiti ovog sparivanja. Zdravlje crijeva može se poboljšati uključivanjem ove dvije namirnice u vašu prehranu. Jogurt, koji je podvrgnut fermentaciji s prirodnim bakterijama i kvascima, nudi vrijednu zalihu probiotika koji su korisni za crijeva.
S druge strane, jaja su nutritivno bogata opcija koja osigurava bitne elemente poput proteina, omega-3 masnih kiselina, kao i vitamina B i D. Dr. Carolin naglasila je važnost mikrobioma bogatog korisnim bakterijama, koje ne samo da pomažu u probavi, već također pridonose dobrobiti imunološkog sustava, stabilizaciji raspoloženja i potencijalno štite od kognitivnog pada. Ovo naglašava važnost započinjanja svakog dana s hranom koja promiče zdravlje crijeva. Dr. Carolin je posebno preporučila uključivanje jaja i jogurta u prehranu jer oni pružaju zasitne proteine zajedno s korisnim probioticima koji potiču raznolikost unutar crijevnog mikrobioma.
Dodatni tekst:
Pročelnik Zavoda za neurologiju Akademije medicinskih znanosti prof.dr. Ranko Raičević, inače redoviti profesor Medicinskog fakulteta Vojnomedicinske akademije Sveučilišta obrane u Beogradu i predsjednik Društva neurologa Srbije, nedavno je otkrio potencijalne posljedice odabira pića na naš organizam tijekom sparnih ljetnih dana, kao i pravilnog korištenja klima uređaja. Njegova su otkrića zapanjila nebrojene pojedince, jer se čini da većina čini istu pogrešku. Profesor dr. Raičević se, gostujući na TV „Prva“, neustrašivo osvrnuo na temu loših navika i njihovih mogućih posljedica. Nelagoda uzrokovana ekstremnim temperaturama pogađa sve.
- Na povišenim temperaturama šire se krvne žile koje opskrbljuju vitalne organe kao što su mozak, srce i bubrezi. Čak se i pojedinci dobrog zdravlja bore da toleriraju ova stanja. Za one koji već boluju od vaskularnih bolesti mozga ili srca, te visoke temperature stvaraju okruženje koje može dovesti do ozbiljnijih oštećenja. U slučaju mozga, to može rezultirati hipoksijom, stanjem koje karakterizira nedostatak hranjivih tvari i smanjeni protok krvi.
Osim toga, može doći do sniženja krvnog tlaka, čak i ako se ne provodi odgovarajuća terapija. Ovu zabrinutost istaknuo je predsjednik Društva neurologa Srbije u gostovanju u emisiji Prva. U svom naglasku istaknuo je važnost izbjegavanja boravka na otvorenom u vremenu od 10 do 16 sati, kada je UV zračenje najveće, kao i osiguravanje adekvatne konzumacije obične vode. Uz to, oštro je upozorio na konzumaciju gaziranih pića i izdao crveni alarm za alkohol. Neophodno je uvijek nositi bocu negazirane vode jer prekomjerni unos određenih iona potencijalno može dovesti do nepravilnog srčanog ritma.
Stoga voda ostaje optimalan izbor pića. Iako se ne protivim povremenoj konzumaciji gaziranih pića kod mladih osoba, oni s postojećim zdravstvenim problemima trebali bi biti oprezni. U takvim okolnostima, snažno obeshrabrujem konzumaciju alkohola jer on širi krvne žile i smanjuje potrošnju kisika u mozgu i srcu. Osobito pri ekstremnim temperaturama, alkoholna pića predstavljaju povećani rizik, a najopasnije su najjače varijante. U vrućim ljetnim jutrima pojedinci se povremeno probude s pulsirajućom glavom, što je neurologa navelo da ispita je li to izravna posljedica visokih temperatura.
Doista, uvjeti koji pridonose poremećaju spavanja, kao što je često buđenje radi pijenja vode i fluktuacije atmosferske ionizacije, također imaju tendenciju da utječu na kvalitetu sna za one koji su ranjiviji. Upotreba klima uređaja tijekom letova postala je uobičajena, a neki pojedinci čak odlučuju spavati s uključenim uređajem, unatoč tome što ih liječnik jako obeshrabruje.
