U tekstu se opisuje izjava Zorana Vakule, istaknutog hrvatskog meteorologa, o nedostatku “sigurnosne prognoze”.

Vakula naglašava važnost praćenja prognoze 7 do 10 dana unaprijed te ističe da se ne treba oslanjati samo na izračune jednog atmosferskog modela. Također se spominje rekordna srednja mjesečna temperatura u Hrvatskoj u veljači, s odstupanjima od prosjeka od 4 do 8°C.

Vakula prognozira da će i ožujak biti topliji od prosjeka, ali ističe mogućnost povremenih zahlađenja, s obzirom na poznatu promjenjivost ožujka. Njegova poruka je da dugoročne prognoze nemaju 100% pouzdanosti te se preporučuje praćenje više izvora prognoza radi bolje informiranosti.

Zoran Vakula, istaknuti hrvatski meteorolog čije su prognoze detaljno praćene u BiH i drugdje u regiji, također je napomenuo da “sigurnosna prognoza” ne postoji.

Preporučio je praćenje prognoze 7 do 10 dana unaprijed, istaknuvši da se ne možemo osloniti samo na izračune jednog atmosferskog modela.


Prema preliminarnoj analizi koju su provjerili i potvrdili klimatolozi DHMZ-a, srednja mjesečna temperatura diljem Hrvatske u veljači ove godine dosegla je rekord!

Odstupanja od srednje vrijednosti u Jadranskom moru između 1991. i 2020. iznosila su uglavnom 4 do 6°C, au kopnenom dijelu Hrvatske odstupanja su bila od 6°C do 8°C.

Osim toga, kako za HRT piše meteorolog Zoran Vakula, svi će dani ovog mjeseca gotovo posvuda biti barem malo topliji od prosjeka. Istodobno, u većem dijelu Hrvatske oborine su bile manje od prosjeka, a ponegdje i vrlo znatne, s izuzetkom dijela sjevernog Jadrana i Gorskog kotara, gdje je oborina u veljači bila oko 80% iznad prosjeka.

Vruće vrijeme od prosjeka u veljači i pozitivna odstupanja od prosječnih temperatura u siječnju (osobito u prosincu) imali su utjecaj na prosječne sezonske temperature koji je u poznatoj povijesti službenih meteoroloških mjerenja bio rijedak, a ponekad čak i negativan, nikad prije. područje sredinom 19. stoljeća. Odstupanja od prosjeka uglavnom su 3 do 5°C.

“Dugoročna prognoza za ožujak ostaje stabilna – postoji velika vjerojatnost da će biti još jedan mjesec s temperaturama barem malo višim od prosjeka u dugoročnom nizu koji traje od lipnja 2023., pa čak i od svibnja , u dijelovima Hrvatske Ista stvar. Odnosno zadnji put je Hrvatska bila barem malo hladnija od prosjeka u travnju prošle godine”, prisjeća se Vakula.

Naravno, postizanje prognoze pozitivnog odstupanja od prosječne temperature ožujka ne znači da neće biti povremenih zahlađenja. Uostalom, podsjeća Vakulla, ožujak je poznat po promjenjivosti i mrazevima, a ne samo po blagim mrazevima. I dok mnogi govore kako je nakon ovako tople veljače i cijele zime nedvojbeno i “mora doći do značajnijeg zahlađenja” kako bi se barem “uravnotežila” zimska toplina, Vakula se podsjeća na prošli slučaj, a to nije bio slučaj na vrijeme.

Primjerice, 2014. godine, dok je veljača bila značajno iznad prosjeka, takav je bio i ožujak, ponekad bez ili samo s “blagim” padom temperatura. 4

Ukratko, Vakula je primijetio da “određena predviđanja” ne postoje. Preporuča praćenje prognoze 7 do 10 dana unaprijed, uz naglasak da se ne oslanjamo isključivo na izračune jednog atmosferskog modela, već na ansambl prognoze – skup izračuna iz više različitih modela, na temelju kojih stručnjaci DHMZ-a pripremaju prognoze svaki dan.