U suvremenom društvu alergije su postale prevladavajući problem koji sve više utječe na svakodnevni život onih koji ih doživljavaju. Simptomi povezani s alergijama često mogu dovesti do zabune, jer se često pogrešno smatraju simptomima prehlade ili virusnih infekcija.
Naime, jedna od karakteristika alergija je nepostojanje povišene tjelesne temperature, što otežava njihovo prepoznavanje i razlikovanje od drugih bolesti dišnog sustava. Ova situacija je posebno zabrinjavajuća, budući da mnogi pojedinci mogu ostati nesvjesni svojih alergijskih stanja, pogrešno vjerujući da samo imaju običnu prehladu, čime odgađaju početak odgovarajućeg liječenja.
“Čudan kašalj” koji je iznenadan, uporan i suh pojavio se kao jedan od najčešćih simptoma posljednjih godina. Ovaj kašalj često eskalira u značajan problem, osobito tijekom noći, ometajući i san i ukupnu kvalitetu života. Stručnjaci navode da više čimbenika može pridonijeti ovom kašlju, a alergije i astma su među najčešćim uzrocima. Osim toga, važnu ulogu igraju i elementi okoliša, poput pretjerane upotrebe klima uređaja. Kada klima uređaji rade maksimalnim kapacitetom, osobito tijekom ljetnih mjeseci, mogu dehidrirati zrak, što dovodi do iritacije dišnih puteva i pogoršanja simptoma kašlja.
Okidači za uporni kašalj često uključuju alergije i respiratorne nadražaje, s tipičnim trajanjem koje ne prelazi tri tjedna. Ako se kašalj nastavi nakon tog razdoblja, savjetuje se sveobuhvatna plućna procjena kako bi se utvrdio glavni uzrok. Pravodobno prepoznavanje podrijetla ovog simptoma ključno je u sprječavanju potencijalnih dugotrajnih komplikacija. Dr Mihailo Stjepanović, direktor Klinike za pulmologiju KCS-a, pojašnjava da oscilacije temperature mogu značajno utjecati na rad pluća. Na primjer, prijelaz iz hladnog okruženja u toplije može izazvati grčeve u dišnim putovima, što kasnije dovodi do kašlja.
Štoviše, dr. Stjepanović ističe intrigantan fenomen koji se naziva “ljetna astma”, a koji nastaje zbog značajnih varijacija temperature. Istraživanja pokazuju da ove fluktuacije mogu dovesti do porasta posjeta liječniku, budući da su povezane s respiratornim problemima. Osim toga, jedinice za klimatizaciju često stvaraju okruženja u kojima su unutarnje temperature znatno niže od onih vani, a prilagodba između ovih različitih temperatura može iritirati dišne puteve, što rezultira simptomima kao što su kašalj, hripanje i poteškoće s disanjem.
S obzirom na preklapanje simptoma prehlade i alergije, ključno je razlikovati to dvoje. Tipično, alergije se ne manifestiraju groznicom; međutim, među ostalim simptomima mogu izazvati kašalj, svrbež očiju, pojačan iscjedak iz nosa i suzenje očiju. Za točno dijagnosticiranje alergija, zdravstveni djelatnici često savjetuju laboratorijske testove koji procjenjuju upalne markere, pomažući u identifikaciji infekcija.
Osobe koje pate od sezonskih alergija potiču se da se podvrgnu testovima, uključujući kožne testove, kako bi se brzo identificirali okidači njihovih alergijskih reakcija. Preporuča se započeti terapiju prije početka sezone alergija. Točnom dijagnozom i pravovremenom intervencijom moguće je ublažiti simptome alergije te spriječiti pogoršanje zdravlja i kvalitete života.
bonus tekst:
Značajan aspekt koji se tiče prirodnog svijeta i njegovih stanovnika je da se dupini ubrajaju među najsvjesnija i najinteligentnija stvorenja na Zemlji. Ovi morski sisavci opremljeni su iznimno naprednim mozgovima i pokazuju izvanredne društvene i komunikacijske sposobnosti.
Dupini za komunikaciju koriste zamršene zvučne signale, koji se mogu usporediti s ljudskim jezikom. Iako su nijanse komunikacije između ljudi i dupina djelomično shvaćene, istraživači su otkrili da dupini koriste različite zvukove kako bi se međusobno identificirali, slično konceptu ljudskih imena.
Dupini nastanjuju društvene strukture koje se nazivaju “škole”, koje se mogu sastojati od malog broja jedinki ili se mogu proširiti na nekoliko stotina. Značajno je da ovi morski sisavci uspostavljaju duboke emocionalne veze ne samo unutar svojih obiteljskih jedinica već i među različitim skupinama dupina. Pokazuju sklonost pomaganju kolegama dupinima u nevolji, bez obzira na pripadnost grupi, što je ponašanje koje uključuje pomaganje onima koji su ozlijeđeni ili bolesni. Nadalje, dupini pokazuju znakove empatije, pružajući podršku drugim životinjama koje se suočavaju s poteškoćama.
Mnogi možda nisu svjesni da dupini spavaju s jednim otvorenim okom, jer njihova tijela moraju ostati aktivna kako bi olakšala disanje. Dok se jedna hemisfera njihovog mozga odmara, druga ostaje budna. Ova intrigantna karakteristika još je jedan zadivljujući element života dupina.
