Da znate koliko su zdravi, jeli biste ih češće…
Grožđice su odličan izvor energije i sadrže dijetalna vlakna i mnoge fitonutrijente. Imaju dvostruko veći sadržaj antioksidansa od svježeg grožđa.
Grožđice se proizvode sušenjem grožđa i jedna su od najpopularnijih vrsta sušenog voća. To je kompletna zdrava hrana sa brojnim lekovitim svojstvima.
Stari Egipćani i Feničani učinili su ga popularnim i proširio se po cijelom zapadnom svijetu. Zbog dugog roka trajanja, od davnina se koriste kao izvor energije tokom dugih i napornih putovanja.
Oni su bili suštinski izvor energije na brodu Kristofera Kolumba, a pokretali su astronauta Skota Karpentera u svemiru tokom ekspedicije Roberta E. Pearyja 1962. na Severni pol.) i obezbeđivali energiju za vojsku generala Hanibala dok su prelazili Alpe.
Danas su cijenjeni zbog svog izuzetnog ukusa i pristupačne cijene, a odlična su alternativa slatkišima. Najpopularniji su u pripremi kolača i imaju nekoliko ljekovitih svojstava.
Bogata hranjivim tvarima i zaštitnim svojstvima:
Grožđice su odličan izvor energije i sadrže dijetalna vlakna i mnoge fitonutrijente. Imaju dvostruko veći sadržaj antioksidansa od svježeg grožđa. Dobar su izvor minerala kalcijuma, gvožđa, mangana, magnezijuma, bakra, fluora i cinka, kao i vitamina B: tiamina, riboflavina, piridoksina i folata.
100 grama grožđica sadrži: 299 kalorija, 79,8 grama ugljenih hidrata, 3 grama proteina, 0,5 grama masti, 3,7 grama dijetalnih vlakana (koji čine 10% dnevnih potreba).
Vlakna u grožđicama pomažu u regulaciji težine i kolesterola, smanjuju rizik od raka debelog crijeva i poboljšavaju probavu. Grožđice su idealne za sportiste kojima je potrebna energija. Zbog posebnog nutritivnog sadržaja preporučuju se svima. Kao i ostalo sušeno voće, odlično je za jelo tokom hladnijih meseci jer pomaže da se telo napuni esencijalnim vitaminima i mineralima. Grožđice takođe sadrže mnogo gvožđa, koje direktno pomaže u liječenju anemije. B vitaminski kompleks pomaže u stvaranju novih krvnih stanica, dok viši nivoi bakra pomažu u stvaranju crvenih krvnih zrnaca.
Oni štite zdravlje srca i krvnih sudova:
Redovna konzumacija grožđica povezana je sa nižim krvnim pritiskom. Za to su zaslužni mnogi nutrijenti u grožđicama, ali najsnažniji efekat ima visok sadržaj kalijuma – 100 grama grožđica sadrži čak 749 miligrama kalijuma. Kalijum je mineral za koji se pokazalo da smanjuje tonus krvnih sudova i krvni pritisak.
Regulišu šećer u krvi:
Mnoga istraživanja pokazuju da grožđice mogu smanjiti skokove inzulina nakon obroka, što može biti opasno za osobe s dijabetesom. Održavaju uravnoteženu apsorpciju šećera u tijelu i regulišu njegovu razinu, što je važno za oboljele od oba tipa dijabetesa. Grožđice pomažu u oslobađanju leptina i grelina, koji stvaraju osjećaj sitosti, smanjujući vjerovatnoću prejedanja i olakšavaju pridržavanje prehrane.
Zaštitite zdravlje očiju:
Grožđice su odlične za održavanje dobrog vida zbog svojih polifenolnih fitonutrijenata. Oni štite od oštećenja slobodnih radikala i pomažu u sprječavanju makularne degeneracije, gubitka vida i katarakte. Sadrže i vitamin A, koji je takođe izuzetno važan za zdravlje očiju. Smanjuje rizik od katarakte i noćnog sljepila.
Oni mogu smanjiti žeđ u tijelu:
Acidoza – tijelo postaje kiselo – može biti metabolička ili respiratorna. Izvor i jedne i druge kiselosti je želudac. Kiselina u tijelu može dovesti do raznih bolesti kao što su čirevi, kožne bolesti, unutrašnja oštećenja, artritis, giht, gubitak kose i bolesti srca. Kalijum i magnezijum u grožđicama su veoma efikasni u neutralisanju kiseline u želudačnom soku i regulaciji kiselosti u organizmu.
Štiti zube i kosti:
Kalcijum i bor u grožđicama su važni u prevenciji osteoporoze. Bor je esencijalni makronutrijent za pravilnu izgradnju kostiju i apsorpciju kalcija. Posebno je koristan u prevenciji osteoporoze kod žena u menopauzi i blagotvorno djeluje na zglobove i kosti. Bor pomaže u zaštiti usta i jača zubnu caklinu. Oleanolna kiselina u grožđicama igra posebno važnu ulogu u zaštiti zuba od karijesa, karijesa i lomljenja. Sprječava rast bakterija Streptococcus mutans i Porphyromonas gingivalis, glavnih krivaca karijesa.
