– Vjerujemo da ste do sada bar jednom pročitali informaciju, kako se riba mora jesti bar jednom do tri puta na tjedan. Međutim, ljudi na balkanu u odnosu na Mediteran, i nemaju baš toliko naviku da je jedu…
Sardine u konzervi, iako su slavljene zbog svoje nutritivne vrijednosti i priznate od strane Američke udruge za srce i kardiovaskularne bolesti kao glavni izvor omega-3 masnih kiselina, treba im pristupiti s oprezom u određenim demografskim skupinama. Tko bi se trebao kloniti konzumiranja sardina? Osobe kojima je dijagnosticirana hipertenzija trebale bi biti oprezne pri konzumiranju sardina u konzervi, budući da je poznato da ove ukusne ribe sadrže značajne razine natrija.
Jedna limenka sardina može sadržavati čak jednu trećinu preporučenog dnevnog unosa soli, što predstavlja potencijalni rizik za osobe s visokim krvnim tlakom. Osobama koje pate od gihta savjetuje se da se klone namirnica koje obiluju tvarima koje se metaboliziraju u mokraćnu kiselinu. Sardine, kao masna vrsta ribe, posjeduju povišene koncentracije ovih spojeva. Osobe koje pate od bubrežnih kamenaca trebaju biti oprezne pri konzumiranju sardina zbog povišene razine natrija, jer to potencijalno može doprinijeti razvoju bubrežnih kamenaca.
Vrijedno je napomenuti da mokraćna kiselina, koja je također odgovorna za nastanak gihta, može dodatno pogoršati ovo stanje. Zaključak Dok sardine posjeduju obilje vitalnih hranjivih tvari koje ih čine vrijednim prehrambenim elementom za mnoge pojedince, ključno je da oni s određenim zdravstvenim tegobama budu razboriti. Pri odabiru sardina, osobito onih u konzervi, nužno je uzeti u obzir vlastite zdravstvene zahtjeve i ograničenja. Kako bi se smanjila vjerojatnost bolesti ili ubrzao proces ozdravljenja, preporuča se slijediti plan mediteranske prehrane koji daje prednost žitaricama, obiljem voća i povrća, nezasićenim mastima dobivenim iz maslinovog ulja i masne ribe te nemasnim mliječnim proizvodima.
Mediteranska prehrana može se pohvaliti bogatstvom vlakana, antioksidansa, vitamina, minerala, vrhunskih ribljih bjelančevina, složenih ugljikohidrata, nezasićenih masti i posebno korisnih omega-3 masnih kiselina. Svaki od ovih hranjivih sastojaka igra ulogu u promicanju dobrobiti, ali oni također harmonično surađuju kako bi zaštitili zdravlje kardiovaskularnog sustava. Konzumacija ribe nudi razne zdravstvene dobrobiti. Brojne studije dosljedno pokazuju da osobe koje u svoju prehranu uvrste ribu i plodove mora imaju tendenciju duljeg životnog vijeka. Riba služi kao primarna komponenta mediteranske prehrane, poznata po svojim brojnim zdravstvenim prednostima koje smo već spomenuli.
- Zdravstvene dobrobiti omega-3 masnih kiselina naširoko su priznate jer igraju ključnu ulogu u očuvanju kardiovaskularnog sustava. Ove vrijedne masti, koje se često nazivaju dragocjenima, nalaze se u izobilju u ribi. Prema istraživanju koje su proveli znanstvenici s Harvarda, osobe koje u svoju prehranu unesu umjerene količine ribe bogate omega-3 masnim kiselinama (1-2 porcije tjedno) mogu smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti za impresivnih 36%. Važno je napomenuti da su omega-3 masne kiseline neophodne za optimalno funkcioniranje organizma, budući da vlastita proizvodnja ovih masti u tijelu nije dovoljno učinkovita.
Redovita i umjerena konzumacija ribe lako osigurava potreban unos od najmanje 250 mg EPA i DHA dnevno, dviju ključnih omega-3 masnih kiselina za koje je znanstveno dokazano da podržavaju normalan rad srca. Konzumacija tune, posebice plave ribe, bogate omega-3 masnim kiselinama, ima izvanrednu sposobnost smanjenja razine triglicerida u krvotoku. Dobro dokumentirana protuupalna svojstva ovih masnih kiselina učinkovito sprječavaju transformaciju kolesterola u aterosklerotski plak, što u konačnici štiti od razvoja ateroskleroze.
