– Za danas imamo spremljene dvije jako zanimljive teme, a prva je povezana sa jednom vrstom psihologije. Naime, kako da prepoznamo psihopatu, koji je tu uvijek negdje oko nas, ali se jako dobro skriva?
Uočavanje psihopata u svakodnevnim situacijama može se pokazati kao težak zadatak, budući da posjeduju izvanrednu sposobnost prikrivanja svojih pravih motiva i osjećaja. Pojedinci s antisocijalnim poremećajem osobnosti, poznatiji kao psihopati, pokazuju niz obmanjujućih i eksploatacijskih radnji. Kako biste pomogli u prepoznavanju psihopatskih tendencija, razmotrite sljedeće bitne pokazatelje: Psihopati posjeduju različite osobine koje uključuju neodoljivu prisutnost ljutnje i agresije, koje karakteriziraju eksplozivni ispadi i sklonost ka verbalnom ili fizičkom nasilju.
Osim toga, posjeduju iznimne društvene vještine i šarm, koje vješto koriste kako bi manipulirali drugima i učinkovito ostvarili svoje ciljeve. U odnosima s psihopatima, manipulacija i iskorištavanje uobičajene su pojave, koje karakterizira jednostrana dinamika u kojoj psihopati iskorištavaju druge za osobnu korist bez ikakve istinske emocionalne povezanosti ili brige. Psihopati obično nemaju trajna prijateljstva jer se bore uspostaviti duboke emocionalne veze s drugima. Štoviše, često se upuštaju u akcije koje prkose i zakonskim propisima i društvenim očekivanjima, pokazujući zanemarivanje posljedica koje mogu utjecati na njih same ili one oko njih.
Značajna osobina koju pokazuju psihopati je njihov primjetan nedostatak istinskog kajanja ili empatije prema šteti koju uzrokuju drugima. Kada je u pitanju postupanje s osobama s psihopatskim osobinama, oprez je ključan. Ako imate razloga vjerovati da bi netko mogao imati te sklonosti, bitno je pažljivo pristupiti interakcijama. Uspostavljanje jasnih granica najvažnije je za sprječavanje manipulacije ili iskorištavanja od strane takvih pojedinaca.
Ako naiđete na okolnost koja ugrožava vašu sigurnost ili sigurnost drugih, nužno je da se obratite stručnjaku za mentalno zdravlje za smjernice i pomoć. Osim toga, korisno je educirati se o karakteristikama i postupcima koji se obično povezuju s antisocijalnim poremećajem osobnosti kako biste poboljšali svoje razumijevanje i zaštitili se. Identificiranje psihopata može predstavljati izazov s obzirom na njihovu vještinu u prikrivanju svojih pravih motiva. Unatoč tome, stjecanje uvida u njihove osobine i promatranje kako se te osobine materijaliziraju u njihovim postupcima može olakšati prepoznavanje i odgovarajuće postupanje s takvim pojedincima.
Dodatni tekst
U Beogradu se tijekom 1990-ih Aleksandar Knežević Knele pojavio kao ikonična figura čiji se utjecaj proširio izvan njegovih djela i obuhvatio njegov osebujni osjećaj za stil. Knele je bio pionir koji je popularizirao trend uvlačenja trenirki u hlače, što je s vremenom postalo ikona modnog izričaja za čvrste osobe na beogradskim ulicama. Jednako značajan je još jedan faktor koji se mora uzeti u obzir. Naime, tijekom svojih pokušaja izbjegavanja vlasti ili bijega od protivnika u kaotičnim sukobima, Knelet je posjedovao sposobnost diskretnog odbacivanja vatrenog oružja koje je sakrio na sebi.
Svrha njegove odjeće nedvojbeno je bila pokazati svoju dominaciju i sposobnost nanošenja štete. Međutim, u takvim bi okolnostima bilo nepromišljeno nositi vatreno oružje. Na sličan način, kada obučete trenirku i poduzmete mjere opreza kao što je stezanje pojasa, eliminirate rizik od spoticanja i pogrešnog postavljanja svog “oružja”. Kako je vrijeme prolazilo, njegov je identitet postao naširoko poznat, čineći pokazivanje svog oružja nepotrebnim, iako je to nastavio činiti bez obzira na to. Njegova privrženost njegovom osebujnom stilu ostala je nepokolebljiva.
Buca Al Capone, poznat i kao Dušan Knežević, Kneletov otac, smatrao je da su ubojstvo njegova sina izrežirali policija i tajna služba. U hotelu Hayat, glasoviti rodonačelnik strašne dizelske generacije dočekao je svoju smrt, otkriven beživotan i ležeći u komori. Zagonetna poruka, “broj 1”, urezana krvlju na zrcalu, do danas je enigma. Prije ovog tragičnog događaja, Knele je, mučen brigom za svoje najmilije, donio odluku da se iz obiteljskog prebivališta preseli u jedan od najuglednijih beogradskih objekata.
Smjestio se na treći kat, smjestivši se u sobu 331. Prema riječima bivšeg pripadnika beogradske policije, konkretno iz odjela za krvne delikte, navedeno je: U sobi 331 hotela Hayat osobno sam svjedočio tragičnom događaju Kneletovog ubistva. Pronađen je beživotan, kako leži licem prema dolje, upucan s leđa. Naša istraga ukazuje na prisutnost dvije osobe u prostoriji: jedna za koju se činilo da ima važne informacije za podijeliti s Kneleom i stajala mu je sučelice, a druga koja mu je držala pištolj na potiljku, tjerajući ga da klekne.
Zanimljivo, zrcalo je nosilo broj 1, što je vjerojatno služilo kao jeziva poruka da je Knele prva meta na nečijoj smrtonosnoj listi. Ovaj račun je dao službenik za provođenje zakona uključen u slučaj. U noći s 28. na 29. listopada 1992. sigurnosne kamere u hotelu nisu bile u funkciji, što se poklopilo s slučajem kada je nepoznata osoba prišla apartmanu broj 331, u kojem je slučajno stanovao Knele. Ispitivanjem posljednjih trenutaka Kneletova života i kasnijom rekonstrukcijom mogu se doći do vrijednih saznanja o identitetu njegova ubojice. Prema istrazi, vjeruje se da je Knežević bio poznanik osobe koja ga je udarila po vratu, jer im je svojevoljno dopustio ulazak.
Oni koji su upoznati s Kneletom tvrde da je bio pedantan u provjeravanju identiteta onih koje je puštao u svoje odaje, čak je išao toliko daleko da je vatreno oružje držao nadohvat ruke, čak i kada je bio u društvu bliskih prijatelja. Prema riječima Kneletovih poznanika, može se zaključiti da ga je ubio netko njemu poznat s obzirom na lakoću s kojom je ubojicu pustio u svoj stan. Napadač(ci) je iz malokalibarskog pištolja s prigušivačem ispalio tri hica u Kneleta. Buca Al Capone, poznat i kao Dušan Knežević i Kneletov otac, smatrao je da su ubojstvo njegova sina orkestrirali policija i tajna služba.
