Česta je pojava da se pojedinci susreću sa sporadičnim primjerima tjelesne nelagode. Ipak, nedavna studija koju je proveo Bostonski medicinski centar otkrila je korelaciju između žena, konkretno, i određene kategorije boli, što zauzvrat povećava njihovu osjetljivost na smrtnost. Važno je napomenuti da se ova povezanost ne odnosi na muškarce.
Na temelju sveobuhvatne analize 11 studija u kojima je sudjelovalo 81 337 osoba srednje i starije dobi, utvrđeno je da su žene koje pate od jake boli u leđima, koja je prepoznata kao primarni uzrok invaliditeta u cijelom svijetu, izložene većem riziku od smrtnosti u usporedbi s onima koji ne osjećaju takvu bol, kako je objavljeno u “Journal of General Internal Medicine”.
Zanimljivo je da su istraživači otkrili da odnos između boli u leđima i dugoročnih posljedica može varirati ovisno o spolu, budući da nije uočen kod muškaraca.
Istraživači su otkrili različite veze između bolova u leđima i smrtnosti, uključujući utjecaj na dnevne aktivnosti, smanjenu tjelesnu aktivnost koja dovodi do pretilosti, razvoj ili pogoršanje kroničnih stanja poput kardiovaskularnih bolesti i povećani rizik od loše ravnoteže i padova, što sve doprinosi na slabosti povezane s višim stopama smrtnosti.
Istraživači su otkrili da se čini da ne postoji korelacija između dobi i veze između bolova u leđima i smrtnosti, što sugerira da dob ne igra ulogu u ovoj povezanosti.
U priopćenju za tisak uz studiju objašnjeno je da su ovi rezultati neočekivani, s obzirom na prethodna istraživanja koja pokazuju da utjecaj bolova u leđima na invaliditet raste kako pojedinci stare.
- Studije koje su se isključivo usredotočile na žene i one koje su posebno identificirale odrasle osobe s jačim bolovima u leđima pokazale su najveći rizik od smrtnosti povezan s ovim stanjem.
Istraživači naglašavaju potrebu za budućim studijama koje bi istražile zamršenu međuodnos između bolova u leđima, njihovog liječenja, mentalnog zdravlja, invaliditeta i smrtnosti.
BONUS TEKST
Od davnina su ljekovita svojstva češnjaka prepoznata kao učinkovit prirodni lijek u borbi protiv virusa i prehlada. Osobito ga je važno uvrstiti u svoju svakodnevicu tijekom zimskih mjeseci kada vladaju virusne infekcije.
Opće je poznato da se naš imunološki sustav oslanja na sposobnost tijela da se obrani od utjecaja vanjskih elemenata kako bi se zaštitio od bolesti. Češnjak (Allium sativum) je moćan saveznik u tom pogledu. Češnjak, zeljasta biljka s podzemnom lukovicom i stabljikom visokom do jednog metra, pruža pravu zaštitu. Srećom, češnjak je u našim krajevima lako dostupan za konzumaciju tijekom cijele godine.
Opsežna znanstvena analiza potvrdila je da se češnjak sastoji od približno 200 moćnih spojeva, uglavnom koncentriranih u lukovici, iako se cvijet, stabljika i lišće također koriste u kulinarstvu. Češnjak se može pohvaliti bogatstvom esencijalnih nutrijenata, uključujući adenozin, alicin, aminokiseline, dijetalna vlakna, biljne masti, vitamin A, vitamin B1 i B2, vitamin C, željezo, enzime, vitalna ulja, jod, kalij, kalcij, selen, sumpor, i fosfora. Ovaj svestrani sastojak može se konzumirati i sirov i kuhan, a služi kao divan dodatak raznim jelima, a ujedno djeluje i kao prirodni konzervans za sprječavanje kvarenja hrane.
- Stoljećima u prošlosti, Kinezi su češnjak koristili kao temelj za brojne ljekovite pripravke. Unutar naše tradicionalne prakse liječenja, češnjak ima cijenjeni status univerzalnog lijeka za mnoštvo bolesti.
Češnjak, svestrani sastojak, stekao je popularnost kao glavna namirnica u narodnoj kuhinji, služeći i kao jeftina opcija i kao oblik preventivne medicine. Među općom populacijom, češnjak se smatra lijekom za sve, koji ulijeva nepokolebljivo povjerenje. Tijekom povijesti, tijekom izbijanja bolesti kao što su tifus, kolera, kuga, dizenterija i gripa, češnjak se dosljedno preporučivao i koristio kao preventivno i kurativno sredstvo. Posljednjih godina razvijene su i tablete i kapsule s češnjakom za osobe koje možda ne cijene okus i miris svježeg češnjaka.
