Na bolesti srca i krvnih žila, zajednički poznate kao kardiovaskularne bolesti, utječu različiti čimbenici, uključujući prehranu. Medicinski stručnjaci identificirali su određene namirnice koje imaju najštetniji učinak na zdravlje srca, s prerađenom hranom na vrhu. Prema Healthshotsovom kardiologu dr. Bimalu Čajaru, konzumacija prerađene hrane, koja je često bogata solju i šećerom, ima potencijal negativno utjecati na naše kardiovaskularno zdravlje.
Konzumacija prerađenog mesa predstavlja najveću prijetnju našem kardiovaskularnom zdravlju i povećava vjerojatnost preuranjene smrtnosti. Nadalje, nedavno istraživanje provedeno 2021. godine utvrdilo je korelaciju između povećane konzumacije prerađene hrane i razvoja teških kardiovaskularnih stanja.
Konzumacija pržene hrane potencijalno može povisiti krvni tlak, smanjiti razine HDL “dobrog” kolesterola i pridonijeti pretilosti, čime se povećava osjetljivost na srčane bolesti. Nedavna studija, objavljena 2021., otkrila je korelaciju između konzumacije pržene hrane i povećanog rizika od ozbiljnih srčanih bolesti i moždanog udara.
S vremenom, stalan unos slatke hrane može povećati vjerojatnost razvoja srčanih bolesti. Studija provedena 2023. godine otkrila je da pretjerana konzumacija šećera ima negativne učinke na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Ključno je kloniti se slatke hrane i pića, uključujući kolače, slatkiše i gazirana pića, jer mogu pridonijeti pretilosti i imati štetan utjecaj na naše srce.
Namirnice koje su bile podvrgnute procesu proizvodnje za uklanjanje njihove hranjive vrijednosti poznate su kao rafinirani ugljikohidrati. Ovaj proces ih lišava vlakana, vitamina, minerala i polifenola, ostavljajući ih bez ovih bitnih komponenti.
Prema nutricionistici Neti Sharma, rafiniranim ugljikohidratima, poput bijelog kruha, nedostaju vlakna i esencijalni hranjivi sastojci, što može doprinijeti debljanju i povećati rizik od razvoja dijabetesa i bolesti srca.
Nećemo poreći da je pržena hrana nedvojbeno hrskava i ukusna. Međutim, zdravstveni stručnjaci imaju brojne razloge zašto nisu oduševljeni ovom tehnikom kuhanja. Najblaže rečeno.
Jedan problem koji se javlja kod načina kuhanja prženja je sljedeći: kada je hrana uronjena u tavu napunjenu znatnom količinom ulja (što je upravo ono što se događa tijekom prženja), ona upije značajan dio tog ulja. S obzirom da jedna žlica standardnog ulja sadrži 14 grama masnoće i 120 kalorija, redovita konzumacija pržene hrane može lako rezultirati debljanjem zbog nenamjernog unosa kalorija.
Nadalje, neuobičajeno je kombinirati zelenu salatu s prženom hranom, budući da je pomfrit često preferirani izbor, što rezultira povećanom konzumacijom pržene hrane. Dakle, problem nije samo u jednoj određenoj namirnici, već u cijelom obroku koji se sastoji od prekomjerne količine soli, masti i rafiniranih ugljikohidrata. Najbolja ilustracija toga bila bi kombinacija kruha i pomfrita.
Unatoč gore navedenim razmatranjima, još uvijek postoji održivo rješenje za uživanje u ukusno hrskavom obroku, a da pritom svom zdravlju date prednost. Učinci ove posebne metode kuhanja na vaše blagostanje ovise o različitim čimbenicima, uključujući vrstu ulja koje se koristi za prženje, temperaturu na kojoj se prži, veličinu konzumiranog dijela i učestalost takvih obroka uključite u svoj tjedni jelovnik.
Sveobuhvatna analiza koju su proveli Qin i suradnici, koja je ispitivala 17 različitih studija o utjecaju pržene hrane na kardiovaskularno zdravlje, potvrdila je da su pojedinci koji često konzumiraju prženu hranu suočeni s 22% većom vjerojatnošću od razvoja srčanih bolesti u usporedbi s onima koji konzumirajte ga rijetko. Nadalje, te se osobe također suočavaju s 28% većim rizikom od srčanog udara i zatajenja srca u usporedbi s onima koji rjeđe konzumiraju prženu hranu.
Što je s pojedincima koji povremeno jedu prženi obrok? Prema nalazima istraživanja, konzumacija 100 grama pržene hrane tjedno (što je jednako srednjoj porciji pomfrita u McDonald’su) povećava vjerojatnost srčanog udara za 2-3%. Osim toga, rizik od zatajenja srca u takvim slučajevima raste za 12%.
