Vesna de Vinča, novinarka i spisateljica koja je hrabro izvještavala o ratu devedesetih, smatra da gladovanje može biti korisno za zdravlje. Osobno je iskusila 42-dnevno razdoblje apstinencije od hrane, prepoznavši njen potencijal detoksikacije tijela i pomoći u liječenju problema sa štitnjačom.
Proces poznat kao autofagija, koji podrazumijeva da se organizam u stanju gladovanja održava trošenjem vlastitih resursa, opisala je Vesna za Informer. U početku tijelo prolazi kroz fazu detoksikacije. Nakon toga počinje trošiti sve viškove u tijelu, poput masti, ugljikohidrata i celulita. Nakon što organizam potroši sve raspoložive resurse, prelazi se u treću fazu, u kojoj se uništavaju najopasniji patogeni entiteti prisutni u tijelu, uključujući izrasline, ciste i miome.
Nakon toga, došlo je do naleta aktivnosti na platformama društvenih medija dok su pojedinci dijelili svoja razmišljanja i mišljenja. Tema o tome je li dugotrajno gladovanje korisno ili nije izazvala je žestoku raspravu u javnosti. Stručnjaci, poput dr. Budimke Novaković, renomirane dijetetičarke i cijenjene profesorice na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu, čvrsto vjeruju da Vesnin pristup nije ni koristan ni zdrav. U ekskluzivnom intervjuu za Kurir, dr Novaković je dublje zašao u ovu materiju, osvetljavajući temu ishrane.
Prema riječima profesora, nema stručne ni znanstvene osnove za korištenje gladovanja kao sredstva za jačanje zdravlja. Koncept detoksikacije nije priznat u službenoj medicinskoj ili nutricionističkoj znanosti. Post za mršavljenje ne može se opravdati sa stručnog ili znanstvenog stajališta. Profesor ističe važnost individualiziranog pristupa, sa specifičnim planovima prehrane prilagođenim čimbenicima kao što su dob, spol, zdravstveno stanje, uhranjenost i razina tjelesne aktivnosti. Nadalje, profesorica ističe kako tijelo ima svoje prirodne mehanizme za izbacivanje štetnih tvari, bez potrebe za raznim metodama detoksikacije.
Kad bi se toksini mogli nakupljati u tijelu, to bi, kaže dr. Novaković, rezultiralo bolešću. Međutim, jetra i bubrezi imaju ključnu ulogu u uklanjanju štetnih tvari iz tijela, sprječavajući njihovo nakupljanje. Dr. Novaković je istaknuo kako istaknute organizacije, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju, kao i druge utjecajne nutricionističke skupine, ne podržavaju nekonvencionalne pristupe prehrani. Osobito gladovanje nije tema koja ima ikakve zasluge za stručni govor.
BONUS TEKST
Tijekom svoje karijere imala je priliku voditi intervjue sa značajnim ličnostima poput Simona Wiesenthala, Nelsona Mandele, Arafata, Gadafija i brojnih drugih. Rušeći barijere, postala je prva novinarka koja je za RTS izvještavala izravno s ratišta. Drugi dio njezine karijere doživio je neočekivani obrat kada je izabrana za miss, titulu koju sada nosi kao cijenjena počasna predsjednica. Unatoč težnjama svojih roditelja da krene putem u akademskoj zajednici ili znanosti, slijedila je vlastitu intuiciju, napravivši ono za što vjeruje da je mudriji izbor.
U svijet sam krenuo u Beogradu i od tada živim na Vračaru. Iako se u mojim ranim godinama moja obitelj privremeno nastanila u Nikšiću, gdje je moj otac, karizmatična i izuzetna osoba neviđene energije, postavljen za direktora Željezare. Moja majka, žena elegancije, ljepote i gracioznosti, bila je duboko zaljubljena u svoje crnogorske korijene. Ona je, kao povjesničarka umjetnosti, svojevoljno napustila mjesto u Narodnom muzeju i bez oklijevanja otišla za svojom vječnom muzom Minjom u Crnu Goru. Ondje je srednjoškolcima prenijela svoje znanje iz povijesti umjetnosti.
Sjećanja me vraćaju na prostrane livade po kojima smo vozili bicikle, u selo Kosić koje je imalo posebno mjesto u našim srcima. Tu smo provodili dane loveći žabe i jegulje, igrajući fircik na obalama Zete i uživljavajući se u društvo životinja. Brali smo drijen i mlade orahe, osjećajući duboku povezanost s prirodom i drugom djecom iz sela. Utjecaj kontakta s prirodom ne može se precijeniti kada je u pitanju razvoj djeteta.
Kroz ta su iskustva moj život i komunikaciju oblikovali jednostavnost. Još se sjećam kako nas je otac nagrađivao za svaku ulovljenu žabu, a zatim nas je učio peći žablje batake i jegulje na vatri koja pucketa. Toplinom plamena prenio bi nam genealogiju naših herojskih predaka, znanje koje mi je ostalo do danas. S ponosom mogu pratiti svoju lozu od Jugovića i bratstva Brajovića, u rasponu od impresivnih dvadeset generacija. Tako je naša obitelj cvjetala otprilike pet stoljeća.
