Utjecaj na tjelesne zalihe vitamina rjeđe je prepoznata nuspojava lijekova, bilo da ih propisuje zdravstveni djelatnik ili se uzimaju bez recepta. Opće je poznato da lijekovi mogu izazvati neželjene učinke.

Koje vrste lijekova doprinose smanjenju vitamina B skupine?

Razgovor za portal eKlinika, prof. dr. sc. Svetlana Stanišić započinje razgovorom o utjecaju pojedinih lijekova na vitamine B skupine.

Učinkovitost vitamina B1 u organizmu smanjuju antacidi, oralni kontraceptivi i fenitoin (antiepileptik), dok na vitamin B2 nepovoljno utječu oralni kontraceptivi, tetraciklini, aminoglikozidi i makrolidi (antibiotici). Vitamin B3 je manje učinkovit zbog kateholamina (osobito karbidope za Parkinsonovu bolest) i izoniazida (lijek za tuberkulozu). Učinkovitost vitamina B6 smanjuju teofilin (lijek za astmu), izoniazid, kortikosteroidi i oralni kontraceptivi.

Utjecaj lijekova za upalne bolesti crijeva, lijekova za snižavanje kolesterola i oralnih kontraceptiva na vitamine B skupine.

Prema našem izvoru, postoji nekoliko lijekova koji mogu umanjiti učinkovitost vitamina B9. To uključuje antacide, antiepileptike, sulfasalazin (koristi se za ulcerozni kolitis, Crohnovu bolest ili reumatoidni artritis), oralne kontraceptive, kolestiramin (koristi se za snižavanje kolesterola u krvi), kao i trimetoprim, kloramfenikol i kotrimoksazol (antibiotici). Nadalje, kloramfenikol, antibiotik, smanjuje učinak vitamina B9, dok oralni kontraceptivi smanjuju koncentraciju vitamina B12 u krvotoku. Osim toga, kolestiramin (lijek za kolesterol) i metformin ometaju apsorpciju vitamina B12. Važno je napomenuti da antacidi utječu na apsorpciju vitamina B12 iz hrane, ali ne i iz suplemenata, kako naglašava naš izvor.

Kiselost tijela, utjecaj lijekova i apsorpcija vitamina B skupine međusobno su povezani čimbenici koje treba uzeti u obzir.

  • Apsorpcija specifičnih hranjivih tvari, poput vitamina B12 i željeza, uvelike ovisi o kiselosti želuca. Kiselo okruženje olakšava oslobađanje vitamina B12 iz proteinskih veza, dopuštajući mu da se veže s unutarnjim faktorom i apsorbira u tankom crijevu. Osim toga, kiselost želuca igra ulogu u unosu ne-hem željeza iz biljnih izvora. Dok se kalcij može apsorbirati u manje kiselom okruženju, optimalna kiselost pomaže u otapanju kalcijevih soli. Štoviše, prisutnost kiseline pospješuje apsorpciju magnezija i cinka. Profesor Stanišić dalje obrazlaže ove nalaze, dajući konkretan primjer.

Stanja kao što su GERB i čirevi mogu dovesti do smanjene razine određenih vitamina i minerala, što često zahtijeva upotrebu antacida za olakšanje.

Prema riječima sugovornika, osoba se dulje vrijeme borila s kroničnom gastroezofagealnom refluksnom bolešću (GERB) i ponavljajućim čirom na želucu. U nastojanju da ublaži simptome pacijentica je redovito uzimala antacide koji su se sastojali od aluminija i magnezija. Međutim, nakon nekoliko godina dosljedne upotrebe antacida, osoba je počela osjećati umor, slabost, česte grčeve mišića i poteškoće s disanjem. Sveobuhvatna medicinska procjena, koja je uključivala pretrage krvi, otkrila je da pacijent ima niske razine magnezija, željeza i vitamina B12.

Određeni lijekovi, zajedno s mineralnim uljima, imaju potencijal smanjiti prisutnost vitamina C i D u našim tijelima.

Prema riječima prof. dr. Stanišića, apsorpciju vitamina C smanjuje aspirin, dok lijekovi poput fenfluramina, oralnih kontraceptiva, fenitoina i tetraciklina otežavaju dostupnost L-askorbinske kiseline. Što se tiče vitamina D, izoniazid, lijek za tuberkulozu, ubrzava njegovu inaktivaciju, dok antacidi koji sadrže aluminij mogu dovesti do nakupljanja žučnih kiselina, što dovodi do smanjene apsorpcije vitamina D. Dodatno, kortikosteroidi i nesteroidni protuupalni lijekovi ( kao što su ibuprofen, indometacin i diklofenak) snižavaju razine vitamina D.

Prema cijenjenom redovnom profesoru specijaliziranom za Nutricionizam i Osnove fizikalne kemije, razine vitamina A u plazmi mogu se povisiti mineralnim uljima (osobito uljem origana) i oralnim kontraceptivima. Apsorpciju vitamina A otežava neomicin, a lijekovi za snižavanje kolesterola u krvi i antacidi također ometaju njegovu apsorpciju. U slučaju vitamina K, aspirin i estrogen pokazuju antagonistički učinak.