– Za danas smo vam spremili jednu super biznis ideju, koja ako se sprovede na pravi način, može da donese jako lijepi profit. Naime, najbolje danas žive ljudi koji zarađuju od svojih 10 prstiju, i koji se bave poljoprivredom, samo sve manji procenat osoba želi da živi i radi na selu.
Jedinstveni uzgoj hmelja u Bačkom Petrovcu odvija se isključivo ljeti, što ga čini jedinim lokalitetom za ovu vrstu kulture. Prošle godine uspješno je požnjeveno svega desetak hektara ovog proizvoda.
Nekada su petrovačke oranice imale impozantnih 200 hektara ove biljke, dok se u Vojvodini prostiralo na nevjerojatnih 1500 hektara, što predstavlja izuzetnu tradiciju dugu 250 godina.
- Dnevnik.rs je objavio da iako Pokrajina svake godine daje subvencije za uzgoj hmelja, postoji nezainteresovanost za ovaj poduhvat, uprkos minimalnim naporima. Prema riječima jednog uzgajivača hmelja, nakon sadnje korijena – rizoma u jesen, nema potrebe za presađivanjem sljedećih 15 godina. Umjesto toga, jednostavno je potrebno podrezati korijen iznad razine zemlje kako bi se započela proizvodnja.
Osim toga, istaknuo je kako je prije nekoliko godina bio nagrađen financijskim poticajem za postavljanje stupova, s obzirom na njihovu izuzetnu duljinu i širinu, koji mogu doseći nevjerojatnu visinu od čak šest metara, a zadržati sličnu širinu zbog njihovu zamotnu prirodu.
“Motivacija se pokazala vrlo korisnom jer sam imao tu sreću da sam dobio izdašnu svotu od tri milijuna dinara. Taj financijski poticaj ponovno je probudio moju strast prema uzgoju hmelja, unatoč rastućem trendu malih poduzetnika da se upuštaju u proizvodnju craft piva i prisutnost velikih industrijskih pivovara u našoj regiji”, izrazio je poljoprivrednik.
Za razliku od domaćih pivara koji često zanemaruju kvalitetu, mnogi uzgajivači hmelj ne prodaju nego ga izvoze u Njemačku, Poljsku, Italiju i Hrvatsku, zemlje koje cijene i prepoznaju važnost kvalitetnog hmelja.
Visoka nadmorska visina nije pogodna za rast hmelja jer preferira vlažnu klimu i zrak. Optimalni uvjeti za uzgoj hmelja uključuju blizinu vode. U prosjeku hmelj daje oko dvije tone po hektaru. Cijena hmelja je različita, od četiri do 20 eura po kilogramu, ovisno o tome prodaje li se u obliku češera ili peleta. Peleti, podvrgnuti opsežnijoj obradi, zahtijevaju veću cijenu.
Prosječna bruto zarada u uzgoju hmelja iznosi oko 15.000 eura, ali je važno uzeti u obzir značajne troškove proizvodnje, posebno zbog radno intenzivne prirode procesa, koji zahtijeva korištenje sezonskih radnika.
Inozemno tržište hmelja nudi sigurnu i unosnu priliku, s povoljnim cijenama i državnim poticajima. Za razliku od burzovne robe, zarada se procjenjuje na temelju desetogodišnjeg prosjeka. Međutim, velika prepreka koja vjerojatno odvraća poljoprivrednike od pokretanja vlastitog uzgoja hmelja je značajna financijska obveza. Za početak proizvodnje potrebno je početno ulaganje od približno 30.000 do 35.000 eura po hektaru.
U prvim godinama 21. stoljeća Srbija je uzgajala hmelj na golemom prostoru od 1500 hektara. No, trenutno su se površine pod hmeljarstvom drastično smanjile na manje od 20 hektara, konkretno ograničeno na Bački Petrovac. Od tih 20 hektara, samo osam se koristi za berbu, s različitim brojem biljaka hmelja po hektaru, u rasponu od 3000 do 6000, ovisno o specifičnoj sorti. Svaka farma hmelja traje otprilike 15 godina, nakon čega je zemljištu potrebno razdoblje pomlađivanja.
Vrijedno je napomenuti da iako možda neće biti značajnog priljeva novih ulaganja nakon početnih, sama početna ulaganja su značajna. S obzirom na golem potencijal ove biljke, pojedinci koji se odluče baviti njenim uzgojem mogu imati koristi od financijskih sredstava koje Europska unija osigurava Srbiji.
