– Prvog dana vikenda, slijedi nam jedna jako zanimljiva tema, koju bi svako od vas mogao da sprovede u dijelo. Naime, koliko je osoba u današnje vrijeme spremno da ode na selo, i da od zemlje zarađuje za život? Jako mali procenat je u pitanju, a tek kada se vidi zarada od nekih kultura u poljoprivredi, svi se zapitaju jedno te isto…
Tijekom određenog razdoblja vladala je prava pomama oko stabljika paulovnije zbog njihovog brzog rasta, što je mnoge navelo na vjerovanje da se može ostvariti brza financijska dobit.
Bilo je pojedinaca koji su bili zavedeni u svojoj želji da ga uzgajaju, samo da bi otkrili nešto sasvim drugačije. Neki su pojedinci nabavili nekvalitetan sadni materijal, dok drugi nisu bili svjesni postojanja raznih vrsta paulovnije, od kojih su mnoge neprikladne za naše podneblje.
Opstanak je u konačnici bio rezerviran za one koji su uzgoju ove povrtne kulture pristupili krajnje ozbiljno, dobro informirani i nabavljali sadni materijal od renomiranih proizvođača, vjerno se pridržavajući uputa stručne javnosti. Bez sumnje, ova biljka ima izvanrednu sposobnost ubrzanog rasta i nudi mnoštvo dobrobiti.
Prema BizLife-u, ovaj je materijal visoko cijenjen zbog svoje vlaknaste strukture i porozne prirode, što ga čini iznimnim izolatorom. Osim toga, pokazuje otpornost na vlagu i održava svoju stabilnost čak iu ekstremnim uvjetima. Zanimljivo je da ima višestruku namjenu poput ogrjeva, proizvodnje meda u pčelarstvu, pa čak i kao stočna hrana.
Među raznim vrstama i hibridima paulovnije postoji devet različitih tipova. Međutim, s obzirom na našu specifičnu klimu i teren, hibrid poznat kao “Paulownia bellisia” je vrlo preporučljiv zbog svoje prikladnosti i neinvazivne prirode. Kada se koristi kao drvo za ogrjev, može se posjeći u ranijoj fazi, dok je za početnu upotrebu kao tehničko drvo potrebno razdoblje rasta od osam do deset godina nakon začepljivanja.
Ovo stablo je i vrlo unosno i iznimno brzo u svom rastu, nadmašujući sva druga stabla u brzini. U svojoj početnoj godini rasta može doseći impresivnu visinu od 6 metara, a svake sljedeće godine stalno povećava 3 do 4 cm u promjeru.
- Pod povoljnim uvjetima, stabla imaju potencijal da narastu do 20 metara u visinu i imaju opseg debla od 40 cm u rasponu od 5 do 7 godina, da bi u konačnici postala prikladna za industrijske svrhe između sedam do deset godina. Izgaranje drveća paulovnije odražava brzo i učinkovito sagorijevanje plina, pri čemu je kalorijska vrijednost jednog kubičnog metra paulovnije jednaka onoj mrkog ugljena. U razdoblju od četiri godine, hektar zemlje, na kojem se može smjestiti 6200 sadnica, ima potencijal ostvariti impresivnu zaradu do 50.000 eura.
Paulovnija ima sposobnost uspijevati na poljima koja se nalaze čak do 1200 metara nadmorske visine. Međutim, kao i sve biljke, ima specifične zahtjeve. Bori se da uspijeva u kiselom tlu i ne podnosi neplodno zemljište. Uzgoj paulovnije otežava tlo s visokim nivoom podzemne vode i tlo koje ne dopušta pravilnu drenažu. Osim toga, osjetljiv je na napade raznih štetnika.
Svestranost paulovnije očita je u njezinoj širokoj upotrebi u raznim industrijama diljem svijeta. Ovo izvanredno drvo koristi se u proizvodnji glazbenih instrumenata, kao iu brodogradnji, zrakoplovstvu, proizvodnji dasaka za jedrenje, montažnih kuća, drvene građe, stolarije, parketa, furnira, namještaja, igračaka i brojnih drugih predmeta od drveta.
Iako se koncept paulovnije može činiti savršenim, još uvijek nedostaju opsežna ispitivanja koja bi utvrdila njezine stvarne učinke.
Postoje određeni čimbenici koje treba imati na umu:
Među raznim vrstama paulovnije samo se Paulownia bellisima ističe kao neinvazivna; ograničeno se razmnožava, podnosi niske temperature, a lako se iskorijenjuje zbog manjeg korijenskog sustava. Neke zemlje, poput Hrvatske, uvele su zabranu uzgoja samonikle vrste Paulownia tomentosa zbog njezine izrazito invazivne prirode i nekontroliranog razmnožavanja sjemena. Iako je drvo paulovnije mekano i lako se s njim obrađuje, nisu svi proizvođači namještaja zainteresirani za kupnju sirovina iz ovog izvora. To je zato što je drvo paulovnije zapravo prilično kruto i teško ga je savijati, što može predstavljati izazove u procesu proizvodnje.
Sam čin sjetve paulovnije zabranjen je u brojnim zemljama. Unutar Europske unije njegova je sjetva ograničena na obalna područja, parkove i nenaseljena područja. Strogo ga je zabranjeno sijati u šumama i koristiti za pošumljavanje. U većini zemalja uvjet za sjetvu paulovnije je ishođenje dozvola, a dopuštena je samo hibridna paulovnija bellisima uz laboratorijsku provjeru.
Među srpskim poduzetnicima ima onih koji su se namjerno odlučili za uzgoj stabala paulovnije i izrazili su zadovoljstvo rezultatima. Ovi pojedinci, naoružani širokim znanjem o ovoj temi, uspješno su uzgojili preko 15 000 stabala. Sječa ovih stabala određena je njihovom starošću i namjenom za koju će se koristiti, kao i specifične metode obrade koje će se koristiti.
