– Mi se sa našim današnjim člankom vraćamo u 70 godine prošloga vijeka i govorimo o Jugoslovenskoj kinematografiji. Tada su glumci bili puno jači nego danas, a neki filmovi i TV serije iz tog doba su gledane i dan danas.
Ratko Tankosić, srpski glumac poznat po raznolikim ulogama u filmovima i serijama kao što su “Balkan Express”, “Kamioni” i “Bolji život”, kao i zapaženoj ulozi u “Specijalnom obrazovanju”, od milja je poznat pod karakterističnim nadimkom
– Sarma. Podrijetlo tog nadimka može se pratiti do njegovog trećeg filmskog pothvata, gdje je tumačio lik zbog kojeg su ga ljudi od milja zvali Sarma. Unatoč tome što su prošla četiri desetljeća, nadimak je opstao, postavši neizbrisiv aspekt njegova identiteta. Zapravo, bilo je pojedinaca koji su se raspitivali o njegovoj reakciji na izazove s kojima se suočavao tijekom produkcije tog filma.
Ovaj nadimak postao je neodvojiva komponenta onoga što on jest. Na Tankosićev život uvelike je utjecala “specijalna edukacija”. Suradnja s cijenjenim pojedincima poput Bekima Fehmiua pokazala se transformativnim iskustvom. No, isplivava zanimljiva anegdota koja govori o frustraciji Branka Cvejića prema Tankosiću jer nije poslušao njegov savjet da nastavi studij na akademiji. Tankosić to priznaje kao svoju najveću pogrešku i izražava žaljenje što nije poslušao Cvejićev savjet.
U hvaljenoj predstavi “Udaj se za muškarca” Ratko dijeli svjetla reflektora sa Snežanom Savić, a dobiva samo pohvale. Ipak, nerijetko se prisjeća prošlosti, kao i neki dan na projekciji filma. Zakasnivši, Marković se šaljivo dobacio da je Ratko kostim zamijenio za pivo. Tankosić kaže da od glume više ne može egzistirati, posebice zbog povećane potražnje za mladim glumcima i skorog odlaska u mirovinu. Ipak, povremeno sudjeluje u fotografiranju za poznanike, iako priznaje da se osjeća umorno od filmske industrije.
BONUS TEKST:
Pčele igraju ključnu ulogu u proizvodnji meda, ukusnog prirodnog slatkiša koji se dobiva iz nektara biljaka.
Oni marljivo skupljaju nektar i prenose ga u svoju košnicu, gdje prolazi proces transformacije. Kombinacijom miješanja i enzimske obrade, nektar se pretvara u slatku, sirupastu tekućinu poznatu kao med. Ne samo da se med naširoko koristi kao zaslađivač u brojnim primjenama u hrani i pićima, već služi i kao svestran sastojak u brojnim kulinarskim pripravcima. Nutritivni sastav meda je bogat, sastoji se prvenstveno od fruktoze i glukoze, kao i saharoze i maltaze u tragovima. Nadalje, med je izvor vitamina, minerala, aminokiselina i antioksidansa. Specifični nutritivni sadržaj meda ovisi o sorti meda i okolnostima pod kojima su pčele skupljale nektar.
Med dolazi u različitim oblicima, svaki sa svojim posebnim okusom, nijansom i konzistencijom, a sve je određeno određenim biljkama iz kojih pčele dobivaju nektar. Među najčešćim sortama su cvjetni med, livadski med, bagremov med, med od lipe, med od kestena, med od lavande i med od kadulje. Med ima višestruke svrhe osim svoje uloge prirodnog zaslađivača. Osim svog divnog okusa, med se već dugo koristi u narodnoj medicini za liječenje niza bolesti poput kašlja, prehlade, upale grla i probavnih smetnji. Štoviše, njegova hidratantna i antibakterijska svojstva čine ga popularnim izborom za kozmetičke primjene.
Važno je naglasiti da vrhunski med ne sadrži nikakve dodatne šećere ili konzervanse. Pri kupnji meda važno je pažljivo promatrati njegovu boju, teksturu i aromu kako bismo osigurali vrhunski proizvod. Štoviše, med treba čuvati na suhom i tamnom mjestu kako bi se izbjegla kristalizacija i oksidacija. U biti, med nadilazi to što je obična slatka poslastica. To je zdrava, organska tvar s obilnim nutritivnim prednostima i raznolikim nizom ljekovitih svojstava, cijenjena i prihvaćena u cijelom svijetu.
