– Kao što i sami možete da zaključite po naslovu našeg današnjega članka, govorićemo o spavanju. Čovjek bez vode i hrane može izdržati poprilično dug vremenski interval, ali bez bar sat vremena sna, mozak može izdržati najviše 48 sati…
Vjerojatno ste naišli na nekoga tko je izražavao svoje frustracije zbog problema sa spavanjem. Kako vrijeme prolazi kroz iznenadne promjene, neki se pojedinci mogu naći u situaciji da se bore kako bi osigurali miran noćni san, dok se drugi mogu susresti s izazovima kada je u pitanju jutarnje buđenje. O razlozima ovih pojava, različitim čimbenicima koji utječu na san i načinima za poboljšanje njegove kvalitete bavila se dr. Irena Đorđević, psihijatar i psihoterapeut, gostujući u emisiji 150 minuta Prve televizije. Dok se povremena nesanica smatra normalnom, postoje određene situacije koje mogu ukazivati na temeljne zdravstvene probleme.
Kada se suočite s poteškoćama sa spavanjem, postaje ključno prilagoditi rutinu prije spavanja kako biste vratili stabilnost. U ovo doba godine uobičajeno je govoriti o pojavi sindroma proljetnog umora, što može djelovati paradoksalno s obzirom da ulazimo u sezonu buđenja, a osjećamo se umorno, tromo i pospano. Prijelaz iz zime u proljeće pokreće razne fiziološke procese koji različito reagiraju na ugodno vrijeme, dok se naše tijelo još uvijek prilagođava zimskom režimu. Zimi se mijenja naša prehrana, smanjuje se unos svježeg voća i povrća, što rezultira nedostatkom vitamina i sunčeve svjetlosti. Nagli prelazak iz zime u proljeće često dovodi do pojave sindroma proljetnog umora, zbog čega se tijelo mora prilagoditi, objašnjava dr. Đorđević.
- Nesanica, stanje koje karakteriziraju razne poteškoće sa spavanjem kao što su problemi s uspavljivanjem, buđenje usred noći ili prerano buđenje, često uzrokuje da se pojedinci osjećaju nezadovoljno kvalitetom sna. Iako se općenito vjeruje da je 8-9 sati sna optimalna količina, važno je napomenuti da to može uvelike varirati od osobe do osobe. Čimbenici kao što su genetske predispozicije, dob, razina stresa i cjelokupno zdravlje igraju značajnu ulogu u određivanju idealne količine potrebnog sna.
Prema riječima dr. Đorđevića, prepoznavanje kvalitetnog sna podrazumijeva razumijevanje ovih pojedinačnih čimbenika. Prema riječima dr. Đorđevića, ključ pomlađujućeg i obnavljajućeg sna leži u njegovoj kvaliteti. Ako se probudimo svježi, to znači da smo dovoljno spavali. Ono što je uistinu važno je naše opće dobro. Kada osjetimo razdražljivost, umor i poteškoće s fokusiranjem, to su pokazatelji da se ne odmorimo dovoljno. Kako vrijeme prolazi, naša snaga volje i raspoloženje postupno opadaju. Prepoznavanje nesanice može biti koristan korak u rješavanju problema sa spavanjem.
Iako kratko poslijepodnevno spavanje može imati svoje prednosti, važno je izbjegavati samoliječenje s pomagalima za spavanje tijekom duljeg razdoblja. Nesanica je uvijek ukorijenjena u uzroku, a ako potraje dva tjedna ili više, smatra se istinskom zabrinutošću. U početku se lijekovi mogu koristiti za regulaciju sna do tri tjedna, ali nakon toga, ključno je dublje istražiti potencijalne temeljne čimbenike kao što su anksioznost, depresija ili drugi poremećaji. Doktorica Đorđević ističe važnost razumijevanja temeljnog uzroka nesanice.
Osim toga, dijeli koristan savjet kako lakše zaspati. Doktor Đorđević je pojasnio koncept higijene spavanja koji podrazumijeva prestanak upotrebe uređaja koji ometaju san i odlaganje mobitela sat vremena prije spavanja. Uključivanje u smirujuće aktivnosti, poput kupanja u toploj kupki, ispijanja čaja, slušanja umirujuće glazbe i postupnog opuštanja tijela, sastavni je dio ove prakse. Posljedice prekomjernog ili nedovoljno sna još uvijek su misterij, ali učinci obje krajnosti dobro su dokumentirani. Idealna količina sna razlikuje se ovisno o dobi, a studije pokazuju da odrasli koji stalno spavaju manje od sedam sati dnevno imaju negativne učinke na svoj kardiovaskularni, endokrini, imunološki i živčani sustav.
Slično tome, nedovoljno sna povećava vjerojatnost razvoja stanja poput dijabetesa, hipertenzije, tjeskobe, depresije, alkoholizma, pa čak i određenih oblika raka. Pretjerano spavanje također može biti štetno za nečije blagostanje. Istraživanja pokazuju da su osobe koje spavaju više od devet sati dnevno izložene povećanom riziku od razvoja mentalnih poremećaja i povišenog indeksa tjelesne mase. Osim toga, suočavaju se sa značajno povećanom vjerojatnošću da će doživjeti moždani udar.
Ako ne samo da vam je potrebna velika količina sna, već vam je to stalno potrebno tijekom duljeg razdoblja, to može poslužiti kao pokazatelj da je prisutan problem u pozadini. Vrijedno je razmotriti prednosti kvalitetnog sna za naše fizičko blagostanje. Općenito se preporučuje da odrasli odvoje sedam do devet sati dnevno za spavanje, jer čak i jedna noć nedovoljnog odmora može utjecati na tijelo. Spavanje nudi mnoštvo dobrobiti, uključujući promicanje snažnog krvožilnog i imunološkog sustava, kao i smanjenje razine stresa.
Kombinacija snova i iskrenih želja moćna je sila. Tijekom razdoblja sna naše tijelo proizvodi i otpušta hormone koji utječu na opću dobrobit našeg kardiovaskularnog sustava. Nedovoljno sna rezultira nedostatkom ovih ključnih hormona, što potencijalno pridonosi razvoju hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti. Kontrola i održavanje razine šećera u krvi. Regulaciji metabolizma pomaže san, a ako imate dijabetes, ključno je napomenuti da nedovoljno sna može uzrokovati oscilacije razine šećera u krvi. Nadalje, količina šećera prisutna u krvotoku utječe na raspoloženje, razinu energije i kognitivne funkcije.
Stres Čin spavanja omogućuje tijelu da se opusti i pomladi nakon dugog dana. Nedovoljno sna izaziva oslobađanje hormona stresa, što dovodi do potencijalnog osjećaja tjeskobe. Pojava upalnih procesa Imunološki sustav regulira se snom, a izostanak dovoljnog odmora može rezultirati nastankom upale. Iako učinci možda nisu odmah vidljivi, upala nedvojbeno utječe na tijelo, osobito kronične slučajeve koji povećavaju osjetljivost na razne bolesti, služeći kao katalizator za određene pojedince.
