– Mnogo je pjevačica, koje današnje generacije uopšte i ne znaju ko su one. Međutim, vjerujemo da su bar jednom čuli neku od pjesama, koje su danas postale i evergrini. Danas vam donosimo jednu jako tešku životnu priču….
Rođena u šarmantnom selu Tabanovići kraj Šapca 1907. godine, Sofka Nikolić, istaknuta ličnost predratne Jugoslavije, brzo se nametnula kao sjajna zvijezda. Odmalena je prepoznala svoj neosporni glazbeni talent i donijela odlučnu odluku posvetiti svoj život glazbi, osvojivši naklonost brojnih obožavatelja u impresivno kratkom roku. Sa samo 20 godina Sofka je debitovala pred beogradskom publikom u renomiranoj kafani “Bumskeler”.
Njezini su nastupi doživjeli neviđen uspjeh, zaradivši honorare koji su bili neviđeni za to razdoblje. Ubrzo nakon toga objavila je hit pjesme poput “Cojle Manojle” i “Kolika je Jahorina planina”. Ponude za nastupe su pljuštale, a Sofka se gotovo svake večeri našla na pozornici, snimivši nevjerojatnih 55 pjesama za samo godinu i pol. Njezin očaravajući glas ne samo da je osvojio publiku unutar Jugoslavije, već je odjeknuo i izvan granica, od Budimpešte do Beča, Berlina, pa čak i Pariza.
O Sofkinom utjecaju kruže brojne priče, uključujući priču o Aleksu Šantiću koji je navodno ronio suze dok je bio zadivljen njezinim melodijama, kao i anegdote o Nušiću i Raši Plaoviću koji su spremno potrošili svoje posljednje novčiće kako bi uživali u njezinim očaravajućim nastupima u raznim objektima diljem svijeta kraljevina Jugoslavija. Prema Saši Spasojeviću, stručnjaku za prijeratnu glazbu, Sofka se ističe kao pionir pop zvijezde i slavljena je kao vladajuća kraljica prijeratne narodne glazbe. Naime, mediji su je obasipali pozornošću, pomno prateći svaki njezin pokret, dok su se tvrtke otimale za priliku da više puta izvodi iste pjesme.
Sofkine osobne stvari bile su stalni izvor fascinacije javnosti, jer se našla upletena u razne skandale i razvode. Međutim, njezin se život tragično preokrenuo 1936. godine kada joj je umrla kći, događaj koji ju je duboko pogodio i ostavio trajan pečat na njezin duh i postojanje. Tražeći utjehu odlučila se povući u Bijeljinu, gdje je živjela s majkom. Nakon nekog vremena, Sofka se vratila u Beograd, iako je njeno prisustvo u gradu bilo samo odraz njene nekadašnje veličine. Nažalost, preminula je 1982. godine dok je boravila u staračkom domu u Banji Koviljači, ali se njezina izuzetna ostavština njeguje i pamti do danas. U spomen na nju, jedan sokak u Bijeljini nazvan je u njenu čast.
Dodatni dio teksta koji daje dodatnu vrijednost i vrijedan pažnje. Podrijetlom iz Azije, zimzeleno drvo poznato kao LimUn (Citrus limon) danas se uzgaja diljem svijeta zbog svojih okrepljujućih plodova i terapeutskih svojstava. Istražimo neke zadivljujuće pojedinosti o limunu: Limun, koji potječe iz sjeveroistočne Indije, sada se može naći u raznim tropskim i suptropskim regijama diljem svijeta. Glavne zemlje proizvođači limuna su Indija, Meksiko, Argentina, Brazil, Španjolska i Sjedinjene Američke Države. Stablo limuna ima sposobnost dosezanja okomitog rasta u rasponu od 3 do 6 metara.
Njegovi plodovi, karakterizirani ovalnim ili eliptičnim oblikom, imaju koru koja prelazi iz jarke žute nijanse u dublju nijansu kako plod prolazi kroz sazrijevanje. Prepuni mnoštva hranjivih tvari, limuni nude bogatu nutritivnu vrijednost. Vitamin C, antioksidansi i vlakna obiluju ovim citrusnim voćem. Osim toga, limun pruža niz vitamina B kompleksa, uključujući tiamin, riboflavin i niacin, kao i esencijalne minerale poput kalija, magnezija i kalcija. Ljekovita svojstva limuna odavno su priznata u tradicionalnoj medicini. Limunov sok ima sposobnost pročišćavanja tijela, promicanja zdrave probave, jačanja imunološkog sustava i održavanja uravnotežene pH razine u tijelu.
Kada je riječ o kulinarskim pothvatima, limun je popularan sastojak koji jelima i pićima daje izvrstan okus. Sok od limuna obično se koristi u raznim kulinarskim primjenama, uključujući marinade, umake, deserte, salate i osvježavajuća pića poput limunade i čaja od limuna. Adstringentna svojstva limuna čine ga popularnim sastojkom u kozmetičkim formulacijama. Njegova sposobnost da posvijetli kožu, kontrolira proizvodnju masnoće i smanji akne dovela je do njegove široke upotrebe u raznim kozmetičkim proizvodima.
Ekološki učinak limunove kore očituje se u njenoj sposobnosti da služi kao prirodno sredstvo za čišćenje zbog prisutnosti limunske kiseline koja učinkovito uklanja mrlje i dezinficira razne površine. Limun, svestrano voće, ima široku primjenu u kulinarstvu, medicini i kozmetici. Unatoč tome, važno je zapamtiti da limun treba konzumirati umjereno zbog njegove kisele prirode, koja potencijalno može oštetiti zubnu caklinu.
