S dolaskom proljeća naša se tijela nalaze u stanju ranjivosti i potrebna im je pomoć da povrate svoju vitalnost. Zimska prehrana, koju obično karakterizira ponavljajuća priroda i visok sadržaj kalorija, često nema esencijalne makro- i mikronutrijente kojih ima u izobilju u svježim proizvodima.
Nedovoljna tjelesna aktivnost, uz ograničeno izlaganje sunčevoj svjetlosti i sjedilački način života, mogu rezultirati narušenim imunološkim sustavom. Proljetni umor snažno utječe na cjelokupno zdravlje jer slabi imunološki sustav organizma i stvara idealne uvjete za razvoj raznih bolesti, a posebice respiratornih infekcija.
Značajan broj pojedinaca, posebno onih na čije stanje utječu vremenski uvjeti, pati od ovog stanja. Podnose stalni umor, bore se s koncentracijom, smanjene su im izdržljivosti i žude za više sna. U proljeće naše tijelo ima veliku korist od bitnih vitamina kao što su vitamin C, vitamin A, vitamin D, vitamin E i razni vitamini B skupine. Među najčešće korištenim antioksidansima je vitamin C.
Imajući presudnu ulogu u jačanju imunološkog sustava i poticanju dobrobiti zglobova i arterija, ovaj nezamjenjivi nutrijent je nitko drugi do vitamin C. Njegova značajna antihistaminska svojstva čine ga traženim lijekom za ublažavanje upala povezanih s prehladama, groznicom, alergije i gripa. Nadalje, pojačava učinkovitost bijelih krvnih stanica, koje su ključne u obrani tijela od štetnih napadača.
- Vitamin C značajno utječe na proizvodnju kolagena, ključnog elementa u sastavu kože, ligamenata, tetiva, kostiju i diskova kralježnice. Održavanje odgovarajućih razina vitamina C ključno je za promicanje jasnog vida, kao što pokazuje učinkovitost povećanih dnevnih doza u sprječavanju napredovanja katarakte. Prisutnost vitamina A, snažnog antioksidansa, uvelike pridonosi općem blagostanju. Ima ključnu ulogu u jačanju imunološkog sustava i održavanju optimalnog zdravlja kostiju. Štoviše, pruža zaštitu za oči i kožu, pomaže u obrani od infekcija i nudi olakšanje kod probavnih i želučanih tegoba. Bogati izvori vitamina A uključuju rajčice, mahunarke, bundeve, kukuruz, krumpir, marelice, šljive, grožđe, smokve, naranče i bobičasto voće.
Retinoidi se često preporučuju osobama koje se bore s kožnim problemima poput akni i bora. Suprotno tome, vitamin D igra ključnu ulogu u održavanju optimalne razine kalcija i podržavanju funkcije mozga, dok također smanjuje upalu, povećava snagu mišića, jača imunitet i nudi zaštitu od dijabetesa. Ono što razlikuje vitamin D je njegova jedinstvena sposobnost da se proizvodi u koži kada je izložena sunčevim UV zrakama. Različiti čimbenici, uključujući godišnje doba, zemljopisni položaj, doba dana (s najjačim zrakama između 10 i 15 sati) i količinu melanina u koži, mogu utjecati na sintezu vitamina D. Tipično, mlađe osobe sa svjetlijom kožom imaju veću učinkovitost u proizvodnji vitamina D u usporedbi sa starijim osobama tamnije kože.
Oni koji odluče slijediti veganski način života ili imaju intoleranciju na laktozu često imaju nedostatak vitamina D zbog ograničenja svoje prehrane. Kako bi riješili ovaj problem, savjetuje se da uvrste dodatke vitamina D u svoj dnevni režim. Važno je napomenuti da znatan dio populacije pati od nedovoljne razine vitamina D, što se može manifestirati simptomima poput umora, poremećaja sna, smanjenog apetita, slabljenja vida i slabljenja kostiju. Adekvatna izloženost sunčevoj svjetlosti, kao i konzumacija mlijeka, mliječnih proizvoda, ribe ili ribljeg ulja, ključni su izvori za osiguravanje potrebnog unosa esencijalnih nutrijenata.
- Tijekom proljetne sezone od iznimne je važnosti uključiti vitamin E u svoj režim prehrane jer igra ključnu ulogu u eliminaciji toksina iz tijela i podizanju razine energije. Ova esencijalna hranjiva tvar služi kao zaštita tkiva od štetnih slobodnih radikala i nezamjenjiva je za opću dobrobit mišićnog i živčanog sustava. Konzumacijom hrane koja obiluje vitaminom E može se ojačati njihov imunitet, a istovremeno se smanjuje rizik od razvoja stanica raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Izvrsni izvori ovog blagotvornog vitamina su brokula, kikiriki, špinat, pistacije, zeleno povrće, mlijeko, jaja i klice. Nadalje, kako bi se osiguralo optimalno zasićenje kisikom, ojačao živčani sustav i pospješio metabolizam, tijelu je neophodna konzumacija svih vitamina B skupine.
Uloga ovih esencijalnih vitamina ključna je u raznim tjelesnim funkcijama, uključujući proizvodnju energije, razgradnju ugljikohidrata, masti i bjelančevina, prijenos živčanih signala, stvaranje krvnih stanica i pravilan rad jetre i probavni sustav. Osim toga, doprinose održavanju zdrave kože i kose. Različiti izvori hrane, kao što su meso, riba, žitarice, kvasac, jaja, mlijeko, orašasti plodovi, riža, voće i zeleno lisnato povrće, osiguravaju obilne količine ovih vitamina. Ono što izdvaja vitamine B skupine je njihova topljivost u vodi, što sprječava njihovo zadržavanje u tijelu i čini ih netoksičnima čak i kada se konzumiraju prekomjerno od preporučene doze. Unutar vitamina B kompleksa može se pronaći kolekcija vitalnih vitamina, uključujući tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin (B3), pantotensku kiselinu (B5), piridoksin (B6), biotin (B7), folnu kiselinu ( B9) i cijanokobalamin (B12). Ovi se vitamini obično kombiniraju u raznim farmaceutskim pripravcima.
Osigurati da tijelo dobije dovoljnu opskrbu vitaminima i mineralima može se pokazati kao pravi izazov na prijelazu iz zime u proljeće. Ovaj zadatak postaje još teži za specifične skupine kao što su starije osobe, osobe s kroničnim bolestima, profesionalci sa zahtjevnim radnim vremenom, studenti, žene koje koriste oralnu kontracepciju, sportaši, djeca na antibiotskoj terapiji te oni izloženi dugotrajnom stresu i infekcijama. Nažalost, naš dnevni unos hrane često ne osigurava potrebnu raznolikost i kvalitetu potrebnu za adekvatnu podršku našem cjelokupnom zdravlju. Hrana koju konzumiramo obično je bogata mastima i šećerom, sadrži prekomjerne količine soli, nema dovoljno vlakana, nudi višak životinjskih bjelančevina i ima manjak mahunarki. Posljedično, ne možemo dobiti esencijalne vitamine i minerale koji su potrebni našem tijelu.
