Poznato je da je u posljednje vrijeme jako teško pronaći mjesto za život. Razni ratovi, krona virus kao i inflacija doveli su do toga da je skoro nemoguće pronaći mjesto za život. Samim tim mladi bračni parovi su pred veliki izazovima, a danas pišemo o jednom bračnom paru koji je odlučio stvar preuzeti u svoje ruke, a o čemu je riječ pročitajte u nastavku članka.
Inspirativna priča o Milanu i Nadi, obitelji Đupov iz Šapca, koji su se hrabro upustili u gradnju tradicionalne i ekološki prihvatljive kuće od slame i blata u obližnjem selu, a nakon toga prihvatili seoski način života, donijela je neizmjernu sreću narodu Srbije.
Godina 2017. bila je svjedokom nevjerojatnog podviga odlučnog i marljivog dvojca koji je neustrašivo krenuo u izgradnju svog idealnog prebivališta, uz neprocjenjivu pomoć svojih suboraca u mobilnoj zajednici. Sama veličina ovog zadivljujućeg pothvata obuhvaćala je fizičku izgradnju stana od 120 četvornih metara, a sve je to postignuto u okviru skromnih 20.000 eura proračuna. Predanost vrijedna divljenja koju je pokazao ovaj marljivi par izazvala je široko divljenje sretnih promatrača koji su imali privilegiju vidjeti njihovo izvanredno postignuće.
Znatiželju čitatelja rasplamsala je zadivljujuća drevna tehnika gradnje koju su koristili naši srpski preci, ostavivši ih s nestrpljenjem u iščekivanju konačnog otkrića dovršene Milanove i Nadine kuće.
- Ušavši u dom obitelji Đupovac, pridružio sam se zboru posjetitelja koji nisu mogli a da ne uzviknu: “Kakav dašak svježeg zraka!” Konstrukcija zidova, krova i poda, korištenjem prirodnih materijala, stvara atmosferu netaknute čistoće koja kao da ispunjava svaki kutak. Miris drva doprinosi osjetilnom užitku, dok unutarnja temperatura ostaje dosljedno ugodna. Taj prvi dojam podijelio je i Nenad Blagojević iz Priče sa doša koji je imao privilegiju posjetiti izuzetnu rezidenciju obitelji Đupovci. U svom izvještaju opisao je svoj boravak kao pomlađujući i revitalizirajući. Nada (43) i Milan (40), farmaceut, odnosno profesor tjelesnog, te dvojica sinova i kćer brzo su se prilagodili ovom “prirodnom” okruženju nakon što su prethodnu zimu proveli u kućici od slame. Odluku da se ovdje presele donijeli su početkom 2018. godine.
Pažnju javnosti brzo je zaokupila nevjerojatna odluka obitelji Đupovci da svoj dom sagrade u Jevremovcu kod Šapca. Za razliku od brojnih modernih stanova, ova se rezidencija može pohvaliti impresivnim nagibom krova od 45 stupnjeva, čime se osigurava besprijekorno uklanjanje snijega i kišnice.
Tijekom početnih faza pojavili su se različiti upiti, uključujući upite poput: “Je li izvedivo kopati bazen?” i “Što objašnjava nekonvencionalni dizajn temelja njihove nastambe?” Osim toga, izražena je bojazan zbog mogućeg curenja sa slamnatog krova i upravljanja nakupljenim snijegom na vrhu strukture.
Čini se da je kolektivno sjećanje zanemarilo činjenicu da su ljudi nekada živjeli u zdravijim betonskim kućama, koje su bile ne samo isplativije nego i nadmašuju današnje stanove od cigle i betona.
Po dolasku bala slame, promatrači su se raspitivali o našem građevinskom projektu, pretpostavljajući da je riječ o običnoj šupi. No, kako je dimnjak dobivao oblik, postalo je jasno da gradimo stambenu nastambu. Proces izgradnje započeo je u travnju 2017., a vrhunac je dosegao s približavanjem Nove godine. Prije ovog poduhvata, naš stambeni prostor nalazio se u Šapcu, u stanu uronjenom u kakofoniju zvuka. Užurbani ambijent kafića, zakrčenih parkirališta i gomile ljudi neprestano su nas okruživali, dok se Nada rado prisjeća jedne iskrene priče.
Solarni paneli hvataju energiju sunca, osiguravajući pouzdan izvor električne energije. Za zagrijavanje vode koriste se kolektori, a kao izvor vode služi bunar. Sustav grijanja radi na tehnologiju drva, a izgrađena je i raketna peć koju je dizajnirala organizacija “Uzume” iz Francuske.
Zanimljivo je da je samo tri kubična metra drva omogućilo dovoljno grijanja tijekom cijele zimske sezone sve do sredine veljače ove godine. Iako možda nema televizije, lako je dostupna pogodnost računala i internetske veze. Kulinarske opcije su stručno pripremljene u pećnici na drva i plinskom štednjaku. Obuhvaćajući ukupno 120 četvornih metara, kuća ima 52 četvorna metra raspoređena po prizemlju i prvom katu, uz zatvorenu verandu koja se prostire na dodatnih 16 četvornih metara.
Nekonvencionalan način gradnje naišao je na skepticizam kod naših roditelja, jer je bio u suprotnosti s tradicionalnim normama u Srbiji. Ipak, Đupovčani su hrabro prihvatili transformacije i krenuli na novi početak.
- Milan i Nada dijele zajedničko cijenjenje radosti života na selu. Ne žale što su napustili užurbani grad, unatoč tome što priznaju određena ograničenja kada je riječ o korištenju solarnih panela za svoje potrebe za električnom energijom. Jedno takvo ograničenje je povremeni prekid struje koji ih sprječava da istovremeno napajaju više uređaja. No, tu su neugodnost domišljato premostili pažljivim rasporedom svojih aktivnosti. Štoviše, postavili su baterije za pohranjivanje viška električne energije, osiguravajući pouzdanu pričuvnu opskrbu koja im može trajati do 15 dana. Prijelaz na ruralni život također je utjecao na njihove obrasce spavanja. Tijekom zimskih mjeseci, oni se sada bude i ranije odlaze spavati, savršeno usklađeni sa svojim prirodnim biološkim satovima. To je u oštroj suprotnosti s njihovim iskustvima u gradu, gdje bi ih jaka svjetla često držala budnima do duboko u noć.
Obitelj je posvetila dio svog prostranog imanja od 11 hektara za stvaranje vrta, s budućim planovima za uzgoj kokoši, pa čak i uzgoj škampa. Djeca su se neprimjetno prilagodila seoskom načinu života, svim srcem prigrlivši osvježavajući, nezagađeni zrak i uživajući u iskustvima na imanju. Najstariji sin sada pohađa lokalnu seosku školu, potpuno uranjajući u živahni ambijent zajednice. Nada kaže da je njihov primarni cilj bio izložiti svoju djecu čudima prirode, bujnom šumskom okruženju i prednostima zdravog okoliša.
Tijekom svoje mladosti često sam pratio oca na putovanjima na Cer, zemlju koja obiluje prostranim poljima i bujnim šumama. Moja najveća težnja bila je u vlastitu djecu usaditi isto poštovanje prema prirodi. Kad sam odlučila privremeno odstupiti od svojih profesionalnih aktivnosti kako bih se brinula o svom novorođenčetu, otkrila sam dovoljno vremena za razmišljanje i samorefleksiju. Sinulo mi je da su gradska djeca lišena istinske sreće. Sparna ljeta donosila su im samo nelagodu, dok ih je izostanak zimskih aktivnosti lišio užitka. Nasuprot tome, naše selo je našoj djeci osiguralo prostrano dvorište koje su zvali svojim, dajući im priliku da se sami brinu za svoje životinje. Osim toga, stekli bi mudrost uzgoja biljaka i ponovno se povezali s naslijeđem svojih predaka, kako Nada tako gorljivo objašnjava.
