– U posljednjih par dana imali smo jako velike vremenske nepogode. Led, tuča, jaaka kiša koja dolazi nenadano, sve je to ono što nas okružuje posljednjih 15 dana. Slijedi i jedna jako zanimljiva priča na ovu temu….
Ljiljana Kostić, domaćica u požeškom selu Zdravčići, ostala je zatečena nesvakidašnjom pojavom u svom dvorištu. Nakon oluje praćene munjama, u travi se pojavio mističan krug koji ju je ostavio u čudu. Liljana prepričava trenutak kada je sjedila na istom mjestu i uživala u kavi baš kao i sada, kada je počelo grmljavinsko nevrijeme. Niotkuda, bljesak svjetla obasja područje, nalik munji. Međutim, u tom trenutku, blještava svjetlost materijalizirala se točno pred njezinim očima, točno ispred kruga.
Liljana kaže da je ovaj zagonetni krug prisutan, otkako je nastao, i ne iščezava. Kad je krug u pitanju, zapravo nikad ne kročim unutra. Međutim, rečeno mi je da bi izbjegavanje toga moglo dovesti do ozdravljenja. Jednostavno prolazim, križam se s njim samo kad kosim travnjak. Razmišljam o tome da uđem u njegove granice, režem se kako bih utvrdio ima li ikakva ljekovita svojstva. Ali do sada nisam skupio hrabrosti. Spominje svoju želju da netko pruži objašnjenje zagonetne prirode kruga. Nadalje, spominje pojavu zagonetne kružne formacije gljiva, čija je vrsta i dalje nedokučiva unatoč njezinim stalnim naporima da ih identificira. Svijeću povezujem sa svime što se dogodilo. Međutim, tu nema ničeg suštinskog.
Svjetlost, snažan i lijep snop s neba, bila je upravo tu. Ovaj dio, pun gljiva, a ima ih tu i tamo još više, pojavi se samo nakratko. Sve je to bio samo krug gljiva, upravo ovdje. Ljiljana izražava svoju znatiželju da shvati značaj koji stoji iza svega toga. Objašnjenje je dao meteorolog Nedeljko Todorović. Fenomen grmljavine sastoji se od dvije komponente: munje, koja proizvodi svjetlost, i grmljavine, koja proizvodi zvuk. Nabijene čestice skupljaju se duž linija magnetskog polja i stvaraju te snopove energije. Munje udaraju s temperaturama koje dosežu nekoliko milijuna stupnjeva.
Kao što se vidi na video snimkama, munje pogađaju različite objekte kao što su tlo, kuće, drveće, pa čak i usamljena stabla. Gađa objekte ili dijelove terena koji su uzdignuti ili sadrže veće količine metala, posebice željeza koje se nalazi u tlu, kamenu i stijenama. Konfiguraciju magnetskog električnog polja remeti usamljeno drvo, slično kao usamljena jedinka na livadi koja postaje istaknutija meta kada stoji, umjesto da se skloni ili leži. Prirodna je pojava da su predmeti koji strše podložniji udarima groma, jer munja prati putanju magnetskog polja koje nije stacionarno već se stalno kreće.
U određenim se okolnostima povoljni uvjeti usklađuju, kao u slučaju dvorišta bez ikakve nadmorske visine gdje se linija magnetskog polja sama prilagodila i usmjerila elektrifikaciju iz ionosfere prema tom specifičnom području. Iako ne mogu dati detaljnu analizu fizičkih i kemijskih promjena koje se događaju tijekom udara groma, visoka temperatura, koja doseže milijune stupnjeva, mijenja kemijski sastav i pokreće kemijske reakcije. Slično, kada se udare čestice s visokim toplinskim temperaturama, one ubrzavaju kemijske reakcije tvari s kojima dolaze u kontakt. Vjerojatno se tako dogodilo i u ovom konkretnom slučaju, objašnjava Todorović.
