Nakon Živojinovićevog krštenja, uslijedio je period rezerve u javnim istupima Lepe Brene zbog nesretnog gubitka majke. Naime, 2014. godine iznenada je preminula Ifeta Jahić, voljena majka Lepe Brene, zbog čega je pjevačica ostala u dubokoj boli. Zbog toga se privremeno povukla iz javnosti.

Iako to možda nije tema koja se često pojavljuje u raspravama, ona iskreno priznaje da bol zbog gubitka majke ostaje u njoj. Tijekom značajnih trenutaka, kao što je majčin rođendan, odluči obilježiti njihovu vezu dijeljenjem drage fotografije iz njihove zajedničke povijesti.

Nakon što je umrla majka, Brena je u razgovoru za domaće medije izjavila da je odlazak njenih roditelja bio neočekivani pad koji se nije mogao u potpunosti predvidjeti. Unatoč ogromnim izazovima i nebrojenim suzama koje je prolila, nikada nije osjećala krivnju zbog toga što nije mogla pružiti dodatnu pomoć svojim roditeljima. Unatoč neopisivoj boli, njezina odlučnost i snaga ostaju nepokolebljivi.

Odajući dirljivu posvetu svojoj majci Ifeti Jahić, Lepa Brena je predstavila album koji vrvi izvornim i inovativnim narodnim melodijama. Ova iskrena gesta služi kao dokaz dubokog utjecaja koji je njezina majka imala na nju, usađujući u nju duboku ljubav i poštovanje prema svijetu narodne glazbe.

Ja je zovem Fahretica, ali je drugi znaju kao Brena, ona ima isto ime kao moja sestra i naslijedila je izvanredne glazbene talente naše bake po majci. Naša nana, vješta harmonikašica, Fahretici je prenijela svoju zbirku pjesama. U razgovoru za “Puls” Brenina majka spomenula je vidovnjakinju koja je prorekla sudbinu njene kćerke.

U dobi od pet godina, Fahretina majka susrela se s misterioznom proricalicom koja je imala izvanrednu sposobnost tumačenja zamršenih linija urezanih na nečijem dlanu. Ova zagonetna figura iznijela je zapanjujuće proročanstvo: “Rodit ćeš troje djece. Dolazak tvog trećeg djeteta, koliko god neočekivan bio, označit će početak jednog neobičnog putovanja. Od zemaljskog kraljevstva do golemih prostranstava neba, oni prijeći će velike udaljenosti, gomilajući ogromno bogatstvo na svom putu, međutim, po povratku će se odreći tog bogatstva, dajući ga svojim muškim potomcima.” Ovu priču ispričala je Brenina majka dok je pričala o otmici Breninog najstarijeg sina Stefana.

Nakon operacije u Tuzli u ožujku 2014. godine, Brenina majka je naknadno premještena u Beograd, gdje je, nažalost, tragično izgubila bitku s bolešću.

Na dan Živojinovićevog krštenja, koji se poklopio sa svetim Arkanđelom, Ifeta je preminula i sahranjena u Brčkom.

BIOGAFIJA

Rođena 20.10.1960.godine u Tuzli, Fahreta Jahić je kćerka Abida i Ifete Jahić. Uz brata Faruka i sestru Fikretu, njena obitelj se preselila u Brčko, gdje je bila izvrsna u školovanju i završila osnovnu i srednju školu. Unatoč skromnim materijalnim prilikama u gradu smještenom na rijeci Savi, Fahreta je uživala u radosnom odrastanju. Slijedeći svoju strast prema geografiji, otišla je u Beograd na visoko obrazovanje. Međutim, njezino akademsko putovanje prekinuto je zbog njezine pjevačke karijere u usponu.

Točan proces kako je došlo do te tranzicije, od učenice s težnjom da postane studentica do slavne pjevačice, ostaje nepoznat. No, ono što se zna je da je svoju pjevačku karijeru započela na prilično nekonvencionalnom mjestu – birtiji koja je poslužila kao leglo budućih folk pjevačica. Tamo su joj se putevi ukrstili s grupom iskusnih glazbenika, koji će kasnije postati poznati kao Slatki Greh, najpoznatiji prateći bend u zemlji. Ovi glazbenici bili su dio renomirane “showman grupe” Lira Show koju je vodio talentirani harmonikaš Aleksandar Saša Popović. Zajedno su činili jedan od najzanosnijih glazbenih sastava svog vremena, neumorno nastupajući po raznim hotelima diljem Vojvodine, a prvenstveno u Kikindi.

Početkom osamdesetih njihov je talent zaokupio pozornost beogradskog hotela Taš, gdje ih je medijima i gradskoj eliti predstavio tadašnji direktor Vladimir Cvetković (kasnije ministar sporta). Njihovi su nastupi bili vrlo uspješni, a ubrzo su im pristupile i diskografske kuće. Među ponudama je njihov potencijal prepoznao Stanko Terzić, tadašnji direktor PGP RTB-a. Na nagovor mentora, cijenjenog skladatelja i glazbenika Milutina Popovića Zahara, Terzić 1981. godine donosi odluku o izdavanju debitantskog LP-a.