– Lepa Brena je na glazbenoj sceni prisutna preko 40 posljednjih godina, a sve j epočelo ranih 80 godina prošloga vijeka u Slatkom Grehu. Do danas je sa svojim bendom prodala na milione albuma, a neki hitovi iz tog doba su slušani i dan danas.
Zanosna Brena u današnje vrijeme slovi za jednu od najbogatijih žena u scenskoj umjetnosti, no iskreno je otkrila da je njezin put od početka karijere bio sve samo ne bajka. Moju strast prema medicini usadio mi je moj otac, ali nažalost, studiranje medicine bilo je financijski nedostižno za našu obitelj. Kao rezultat toga, odlučila sam studirati turizam na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu. Ovo razdoblje mog života bilo je dosta izazovno jer sam se borio da spojim kraj s krajem u užurbanom gradu s visokim životnim troškovima. Morao sam se odreći nekih tipičnih studentskih iskustava, poput odlaska na ekskurziju s kolegama iz razreda.
Prehrana mi se sastojala uglavnom od kruha i jogurta, a ako bih poželjela nešto slatko, jednostavno bih dodala šećer. Došao je trenutak kada je financijski pritisak postao prevelik i nisam imao drugog izbora nego vratiti se u svoj obiteljski dom, jer više nisam mogao nositi teret siromaštva. Osjećajući očaj i tugu, našao sam se kako stojim na autobusnoj stanici pod mračnim, sivim nebom. Kiša je počela padati, a ni traga dolasku autobusa. U tom trenutku prišao mi je mali pas, očiju ispunjenih istom tugom, i sklonio se kraj mojih nogu. Dok su munje sijevale i grmljavina odjekivala, iznenadna me jasnoća preplavila. Donio sam odluku preuzeti kontrolu nad vlastitom sudbinom.
Strpljivo čekajući dolazak autobusa, na kraju sam se vratila u stan da se presvučem, spakovala kofer i vratila se u Brčko – ispričala je pjevačica u razgovoru za “Informer”. Željeli bismo vam skrenuti pozornost na činjenicu da je nedavna Brenina transformacija izazvala veliki kaos na raznim društvenim mrežama. Vrijedi napomenuti da je ovo prvi put u njenoj dugoj i slavnoj karijeri da pjevačica više nije plavuša. Primarni fokus u trenutnom glazbenom krajoliku vrti se oko stvaranja pjesme koja ima sposobnost postati viralna, izazvati buzz i postati senzacija u trendu.
Ovi elementi znače da je pjesma postigla široku prepoznatljivost i da se aktivno konzumira, dok također pokazuju da sam umjetnik posjeduje određenu razinu popularnosti. Prije samo dva desetljeća drugačiji su kriteriji određivali što se smatra hvalevrijednim albumom. Trenutačno praksa izdavanja i distribucije samo dijela ili frakcije albuma doživljava preporod, ali te pjesme svoj ekskluzivni dom često pronađu na internetu. Međutim, u prošlosti su kasete, vinilne ploče i konačno CD-i služili kao primarni mediji za prikazivanje glazbenih skladbi.
Tijekom bivše Jugoslavije umjetnici su bili počašćeni srebrnim, zlatnim, platinastim i dijamantnim pločama, što pokazuje prodaju od 50, 100, 150 odnosno 200 jedinica. Osim toga, postojala je i prestižna nagrada Zlatna ptica, koja se dodjeljivala pjevačima koji su postigli izvanredan pothvat prodaje 300.000 ploča. Godine 1947. u gradu Zagrebu izlazi prvi singl “Ti tvoji zubići” i “Jedan mali brodić” u izvedbi “Zagrebačkog muškog kvinteta”, a snimljen je u prvoj tvornici gramofonskih ploča “Jugoton”. Nakon te prekretnice, 1951. godine, proizvodnja gramofonskih ploča proširila se na Beograd osnivanjem RTB-a, prve samostalne izdavačke kuće.
Đorđe Marjanović postao je prva zvijezda u Beogradu s albumom “Zvižduk u osam”. Nedugo zatim, 1961. godine, u Aleksandrovcu niče još jedno proizvodno poduzeće Diskos. Unatoč tome što su najmlađi u branši, Diskos je postigao veliki uspjeh, osvojivši titulu prve zlatne ploče za prodaju u 100.000 primjeraka “Zlatne Grkinje” Nikole Karovića, na kojoj su se našli i hitovi poput “Sagapo” i “Wonderful Mexico”. No, spor je nastao kada je RTB Beograd objavio da prvu Zlatnu ploču službeno dodjeljuje Predragu Cunetu Gojkoviću za “Kafu mi draga peći”.
Diskos je pokrenuo sudski postupak i nakon arbitraže je utvrđeno da su bili u pravu jer je RTB svoju nagradu temeljio na proizvedenim, a ne na prodanim pločama. Kako su godine prolazile, potražnja za pločama rasla je, a “Slatki greh” Lepe Brene postao je najprodavaniji album u Titovoj Jugoslaviji, svrstavši ga među 20 najvećih izdanja ikad prodanih u zemlji. Godine 1984. izlazak njihovog albuma “Lepa Brena” oborio je rekorde, prodavši se u nevjerojatnih milijun i sto tisuća primjeraka. Potražnja je bila toliko ogromna da su tvornički radnici morali raditi u tri smjene po više dana kako bi je zadržali.
- Prije ovog revolucionarnog postignuća, Zdravko Čolić držao je titulu najprodavanijeg albuma izvanrednih sedam godina s “Ako priđeš bliže” koji je do tada prodan u nevjerojatnih milijun primjeraka. O kontinuiranoj dominaciji populista u velikim tiskovinama govori i treća pozicija koju drži album Miroslava Ilića “Pozdravi je pozdivi” iz 1982., prodan u impresivnih 900 primjeraka,000 zapisa. Osim toga, album Vesne Zmijanac “Istina” prodan je u samo 50.000 primjeraka manje 1988. godine, što je dodatno istaknulo popularnost populističkog žanra.
