Krompir je namirnica koja se može pripremati na puno različitih načina i ljudi ga uglavnom poslužuju kao prilog mada može biti i odlično glavno jelo u nekim receptima. Međutim on može biti koristan i za druge stvari, sem prehrane.
Zahvaljujući golemim resursima dostupnim na Internetu, imamo pristup brojnim savjetima i tehnikama koje nam mogu pojednostaviti život u različitim scenarijima. Danas s vama imamo zanimljiv trik koji se posebno bavi problemom zamagljivanja prozora automobila. Ako tražite besprijekornu metodu za izbjegavanje zamagljivanja prozora automobila, imamo savršeno rješenje za vas. Bez obzira na vremenske uvjete, učinkovitost ostaje neusporediva. Jednostavno zgrabite običan krumpir.
Gledajući YouTube video na korisniku prilagođenom i ekspeditivnom kanalu, možete osobno svjedočiti značajnoj razlici koja proizlazi iz nanošenja ili suzdržavanja od razmazivanja sirovog krumpira na vjetrobransko staklo po kišnom vremenu. Ako želite uštedjeti novac na skupim sredstvima za čišćenje, samo otiđite do kuhinje i uzmite nekoliko krumpira. Ovo skromno povrće možda neće dobiti previše priznanja, posebno tijekom kišnog vremena. Uzmite sirovi krumpir i pažljivo ga prepolovite.
Zatim upotrijebite izloženu površinu za nježno poliranje vjetrobranskog stakla, bočnih prozora i retrovizora. Rezultat je da će kišnica bez napora kliziti preko površine stakla, ne ostavljajući tragove magle. Za elegantan i ulašten izgled, možete upotrijebiti narezani krumpir da nježno istrljate unutrašnjost stakla, a zatim ga temeljito ispolirati suhom krpom od mikrovlakana. Neosporno je da će razlika biti nepogrešiva.
Bonus tekst:
Porijeklom iz peruanskih Anda prije 8000 godina, krumpir, višegodišnja zeljasta biljka, stigao je u Europu zahvaljujući španjolskim istraživačima u 16. stoljeću. Ovi su istraživači čak predstavili ovaj prilagodljivi usjev papi Piju IV. prije nego što se proširio po cijelom kontinentu. Kroz europsku povijest krumpir je imao ključnu poziciju u kulinarskoj tradiciji, posebice u Irskoj gdje je, zajedno s mlijekom, činio značajan dio prehrane.
- Sirovi se gomolji obično sastoje od raznih elemenata. Gomolji imaju izvanredan sastav, koji se sastoji od približno 75% udjela vode, značajnog udjela škroba od 18,2%, umjerenog udjela bjelančevina od 2%, malog udjela od 1,5% šećera, 1% celuloze, minimalno 0,1% udjela masti i tragova 0,2% kiseline. Primarna uloga gomolja leži u njihovoj sposobnosti da osiguraju bogat izvor složenih ugljikohidrata u obliku škroba. Štoviše, nude esencijalne vitamine poput vitamina C i B, dok im istovremeno nedostaje kolesterola i soli (NaCl).
Osim toga, gomolji sadrže ključne minerale poput kalija, magnezija i željeza. Međutim, važno je napomenuti da je ostatak biljke, osim gomolja, otrovan zbog prisutnosti solanina, alkaloida. Stabljika, koja doseže visinu od 30-150 cm, sastoji se od dva dijela: nadzemnog i podzemnog dijela. Može potjecati ili iz klice gomolja, što omogućuje vegetativno razmnožavanje, ili iz pravog sjemena, što omogućuje generativno razmnožavanje. Stoloni, koji su bočne stabljike smještene ispod zemlje, rastu vodoravno.
S vremenom se ti stoloni zadebljaju i pretvaraju u gomolje, modificirane dijelove podzemne stabljike. Ovi gomolji služe kao glavni skladišni organi za krumpir, podržavajući njihovu sposobnost da prežive zimu i njihove reproduktivne procese. Vanjski sloj gomolja ima niz nijansi, u rasponu od žute do ljubičaste, dok je unutarnje meso obično bijelo ili žuto, povremeno pokazujući ljubičastu nijansu ovisno o specifičnoj sorti krumpira. U tlima koja nisu dublja od 1 metra, korijenski sustav biljke ostaje relativno plitak, veličine otprilike 40-50 cm.
Ovaj korijenski sustav polazi iz podzemnog dijela stabljike i proteže se horizontalno do 45 cm. Tijekom procesa sadnje krumpira primarni korijen izbija uz više bočnih korijena. Kako krumpir sazrijeva, korijen se postupno raspada. Na uzgoj krumpira utječu različiti čimbenici vezani uz poljoprivredu i okoliš. Krumpir zahtijeva dosljedne temperaturne uvjete za uspješan rast i skladištenje. Prilikom sadnje ključno je da temperatura tla ostane iznad 6-8 °C kako bi se osigurao pravilan razvoj.
Ako temperatura padne na -1 do -2 °C, stabljike i listovi krumpira će izmrznuti. Optimalna temperatura za rast gomolja je 17-20 °C. Međutim, ako temperature prijeđu ovaj raspon, formiranje gomolja i ukupni prinos bit će ugroženi. Zapravo, kada temperatura prijeđe 30 °C, rast gomolja potpuno prestaje. Optimalna temperatura za klijanje je između 12-15 °C, jer se time proces ubrzava za oko 10-12 dana. Vrijedno je spomenuti da više temperature štetno utječu na prinos.
Unatoč tome, strateška metoda koja uključuje privremeno podizanje temperature na 20 °C na početku klijanja, a potom snižavanje na 8-10 °C, dokazano povećava prinos. Voda Krumpir uspijeva u umjereno vlažnom okruženju, ali nedovoljno vode dovodi do pada prinosa i gomolja kvaliteta. Razvoj sekundarnih gomolja na postojećim primarnim gomoljima može se dogoditi tijekom razdoblja suše ili prekomjerne kiše, što dovodi do deformacija i pukotina koje umanjuju tržišnu vrijednost krumpira.
Kako bi ublažili učinke sušnih razdoblja, poljoprivrednici mogu upotrijebiti tehnike navodnjavanja poput kišnih krila kako bi opskrbili svoje usjeve vodom. Što se tiče sastava tla, za uspješan uzgoj krumpira najviše pogoduju lakši varijeteti kao što su propusna, rahla, pjeskovito humusna i pjeskovito-ilovasta tla. Za uspješan uzgoj krumpira neophodno je imati dobro strukturirana tla koja su bogata mineralima i organskim tvarima, a također imaju povoljna svojstva vode i zraka.
