Danas vam donosimo ključno objašnjenje zbog čega ne treba da udaate djecu i da to izbjegavate maksimalno. Kada se sretnete sa takvim situacijama tijelo otpušta grupe hormona koji se nazivaj glukokortikoidi u krvni sistem.
Kada se suoči s prijetnjom, tijelo se oslanja na skup hormona koji se obično nazivaju “hormoni stresa” kako bi pokrenuli instinktivnu reakciju “bori se ili bježi”. Proces njihove proizvodnje je složen i zahtijeva značajan fizički napor. Kao rezultat toga, kada su djeca u prisutnosti svojih roditelja, osobito majki, ovi se hormoni ne otpuštaju u njihov krvotok. Ovo služi kao ugrađena zaštita za zaštitu djetetova tijela od dodatnog stresa.
Djeca do određene dobi ne doživljavaju nasilje nad sobom kao prijetnju ako su im roditelji izvor stresa. Ovo neprepoznavanje posljedica je djetetovog shvaćanja stresa kao prirodnog dijela njihovog razvoja, što je i primjereno. Način na koji se pojedinci nose s različitim aspektima života pod utjecajem je njihovog odgoja i uvjerenja da su nasilje i agresija urođena fiziološka ponašanja.
- Kada se dijete suoči s fizičkim nasiljem, ono može odgovoriti tako da postane agresor ili žrtva daljnjeg zlostavljanja. Od iznimne je važnosti razumjeti da naša uporaba fizičke sile protiv djece ima dubok utjecaj na njihovu buduću putanju. Ako se nađete u situaciji u kojoj morate pribjeći ozljeđivanju svog djeteta, ključno je prepoznati problem i aktivno potražiti pomoć obučenog stručnjaka kako bi se problem pozabavio i riješio. Vjerojatno ste iskusili slično zlostavljanje u vlastitom odrastanju, a za prekid ovog kruga može biti potrebno savjetovanje psihologa. Ozbiljnost i značaj ove stvari ne treba podcijeniti i mi se iskreno nadamo budućnosti u kojoj će obiteljsko nasilje biti univerzalno osuđivano u našem društvu.
BONUS TEKST
U našem modernom digitalnom dobu tehnologija je postala bitan dio našeg svakodnevnog života. Potpuno je promijenio način na koji komuniciramo, učimo i uživamo u svakodnevnim aktivnostima. Od pametnih telefona do pametnih domova, inovacije su revolucionirale naš svijet. No, usred brojnih prednosti koje tehnologija donosi, kao što su brža komunikacija i povećana produktivnost, ona nam također stavlja pred složene izazove i etičke dileme koje zahtijevaju zajednička rješenja.
- Digitalni jaz predstavlja značajnu prepreku u današnjem društvu. Unatoč širokoj dostupnosti Interneta i njegovom potencijalu da omogući pristup velikom broju informacija i izvora, još uvijek postoje prepreke koje sprječavaju ravnopravno sudjelovanje. Te prepreke, pod utjecajem društvenih, ekonomskih i geografskih čimbenika, onemogućuju pojedince da u potpunosti iskoriste tehnologiju. Dok oni u razvijenim zemljama imaju široko rasprostranjen pristup internetu i koriste se digitalnim alatima, milijuni u manje razvijenim regijama ostaju izvan mreže, dodatno produbljujući jaz između privilegiranih i onih u nepovoljnom položaju. Kako tehnologija nastavlja prožimati svaki aspekt naših života, pitanje privatnosti podataka postaje sve važnije.
Opsežno prikupljanje osobnih podataka od strane velikih tehnoloških tvrtki odvija se putem različitih sredstava kao što su pametni uređaji i platforme društvenih medija. To dovodi do zabrinutosti u pogledu zaštite privatnosti i sigurnosti ovih podataka, posebice u smislu moguće zlouporabe ili neovlaštene prodaje vanjskim subjektima bez znanja ili pristanka korisnika. Utjecaj tehnološkog napretka na tržište rada i gospodarske strukture je dubok. Automatizacija i umjetna inteligencija donijele su značajne promjene u poslovnoj praksi i pojavu inovativnih industrija.
Međutim, ti su pomaci također doveli do premještanja radnih mjesta unutar tradicionalnih sektora. Posljedično, postaje ključno pozabaviti se zahtjevima obrazovanja i osposobljavanja radne snage kako bi se pripremili za buduće tehnološke zahtjeve. Nadalje, provedba socijalne politike može pomoći u ublažavanju negativnih posljedica povezanih s ovom prijelaznom fazom. Tehnologija ima dubok utjecaj na naše mentalno blagostanje i društvene veze. Pretjerano korištenje pametnih telefona i platformi društvenih medija može rezultirati ovisnošću, kao i osjećajima tjeskobe i depresije.
