Nedavna studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta u Göteborgu u Švedskoj otkrila je da kad ženke miševa konzumiraju veće količine proteina tijekom trudnoće, njihovi potomci doživljavaju povećanje veličine donje čeljusti i povećanje debljine hrskavice nosne čahure. Nalazi ovog istraživanja objavljeni su u cijenjenom znanstvenom časopisu Nature Communications (NatC).
Tijekom istraživanja, istraživači su izdvojili DNK iz stanica tkiva lica ljudskih embrija i identificirali specifične regije koje aktiviraju ekspresiju gena, poznate kao pojačivači. Ovi pojačivači povezani su s mTORC1 signalnim putem, koji igra ključnu ulogu u koordinaciji i kontroli proteina uključenih u stanični rast. Tijekom početnih faza fetalnog razvoja, pojačivači mogu utjecati na formiranje kostiju i hrskavice. Kako bi istražili točan utjecaj proteina na strukturu lica i lubanje, znanstvenici su proveli eksperiment na miševima. Trudne ženke miševa podijeljene su u dvije skupine: jedna je skupina dobivala veći unos proteina, dok je druga skupina dobivala manji unos proteina.
Istraživanja su pokazala korelaciju između količine ovog specifičnog prehrambenog elementa koji se konzumira i aktivacije aktivnosti mTORC1. Kad se signalni put aktivirao kod trudnih miševa, njihovi su potomci pokazali povećane nosne prolaze, kao i sveukupno veće nosove i donju čeljust. Nasuprot tome, kada je unos proteina smanjen, miševi su rođeni s izduženom glavom.
Značaj ovog otkrića, kako navode istraživači, leži u njegovoj sposobnosti da rasvijetli zamršenu međuigru između genetike, načina života i razvoja različitih karakteristika lica kod pojedinaca. Nadalje, ovo otkriće obećava budući napredak u prevenciji i liječenju širokog spektra urođenih abnormalnosti lica, kao i produbljivanju našeg razumijevanja bitnih komponenti dobro zaokružene prenatalne prehrane.
BONUS TEKST
Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.
Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.
U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.
Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.
Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.
Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.
