Vreme obroka jednako je važno kao i sadržaj i način na koji ih konzumiramo, objašnjava doktorka Veroslava Stanković za RTS.
- Ne može se precijeniti važnost ritma obroka i fokusa na obrok. Održavanjem osjećaja fokusa, u mogućnosti smo jasno razumjeti što i koliko ćemo konzumirati. Na lučenje hormona i regulaciju razine šećera u krvi uvelike utječe dosljednost rasporeda obroka. Ključno je odrediti točno vrijeme doručka, ručka, večere, pa čak i međuobroka, bilo da se radi o jednom ili dva u danu”, naglasio je dr. Stanković. Nadalje ističe da osobe koje se pridržavaju ujednačenog ritma obroka obično imaju vitkiji stas i bolje opće zdravlje, nasuprot tome, oni koji preskaču obroke često osjećaju intenzivan osjećaj gladi.
Liječnik predlaže da je pri utvrđivanju dnevnog rasporeda obroka najbolje razmotriti to kao fleksibilnu opciju. Između svakog obroka trebao bi biti razmak od sat vremena. Na primjer, u doručku se može uživati bilo kada između 8 i 9 ujutro, dok se ručak može konzumirati između 2 i 3 sata poslijepodne. Liječnik dalje elaborira utjecaj sna na našu tjelesnu težinu.
Prema dr. Veroslavi Stanković, fragmentirani san je pokazatelj dnevnog stresa. Kako biste osigurali optimalnu kvalitetu sna, savjetuje se otići u krevet prije 23 sata jer tada počinje proizvodnja melatonina i smanjuje se razina kortizola.
Početno i konačno prehranjivanje.
Što se tiče početnog obroka, njezina preporuka je da bude obilniji, da sadrži otprilike 30 posto ukupnih energetskih potreba, a idealno ga jesti između 7 i 9 sati. Liječnik također predlaže da se posljednji obrok pojede 2 sata prije odlaska na spavanje. Ovaj obrok trebao bi biti laganiji, sastavljen od opcija poput salate, kiselog mlijeka ili jogurta i pola kriške kruha.
BONUS TEKST
Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.
Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.
U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.
Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.
Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.
Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.
