Jedan od naših renomiranih nutricionista, Predrag Nenadić, poznati je autoritet na tom području. Kvalifikacije je stjecao na cijenjenim sveučilištima diljem svijeta. Naime, bio je predsjednik Saveza nutricionista Jugoslavije i Društva za unapređenje prehrane. Osim toga, stekao je dragocjeno iskustvo i stručnost kao dijetetičar-nutricionist na Sveučilišnoj klinici u Ludwigshafenu, Njemačka.
U svojstvu znanstvenog istraživača i pisca promovirao je i surađivao u raznim uglednim publikacijama, te je autor zapaženih stručnih knjiga. Tu spadaju “Kako prehranom očuvati dobro zdravlje” (1976.), “1001 strategija do stote godine” (1978.), “Standardi prehrambenih potreba učenika u Jugoslaviji” (1979.), “D Kompleks 101″ (2017.), „Prevladavanje pretilosti čistom odlučnošću – pristup postizanju idealne tjelesne težine” (2018.), „Hrana kao oblik lijeka – terapijske dijete za liječenje bolesti” (2019.) i „Zdravstvene dobrobiti jabučnog octa ” (2019). Njegov izniman doprinos na tom području donio mu je brojna priznanja i nagrade.
Točnije, razjašnjava primarni čimbenik koji stoji iza pojave kolesterola i masne jetre.
- Zabluda da je masna hrana uzrok masne jetre potpuno je neutemeljena. Važno je razbiti ovaj mit. Jetra zapravo pretvara višak šećera u mast i pohranjuje ga u masno tkivo. Kolin, poznat i kao vitamin B4, igra ključnu ulogu u sprječavanju nakupljanja kolesterola u jetri. Namirnice poput slanine, jaja i mesa bogate su kolinom i pomažu u distribuciji kolesterola u druge dijelove tijela, poput masne tikve, što može dovesti do povećanja veličine trbuha i stražnjice. Ironično, izbjegavanjem ovih zdravih masnoća zbog zabrinutosti oko kolesterola možemo nesvjesno pridonijeti razvoju masne jetre. Istaknuo je to stručnjak u našem časopisu, koji je istaknuo važnost razumijevanja ovih činjenica.
Stanje poznato kao bezalkoholna masna jetra karakterizira nesposobnost jetre da pravilno funkcionira, ometajući njenu sposobnost uklanjanja toksina i detoksikacije tijela. To se može manifestirati kroz prisutnost akni i prištića na koži, eskalaciju prhuti, ljuštenje noktiju i uporni svrbež po cijelom tijelu.
Ističe važnost dobrog kolesterola u održavanju optimalne tjelesne funkcije.
Priroda nije stvorila kolesterol kao štetu čovječanstvu. Zapravo, ljudima je potreban kolesterol jer igra ključnu ulogu u sintezi hormona i formiranju staničnih membrana. To je bitna komponenta za našu dobrobit. Međutim, kada postoji višak LDL kolesterola, obično poznatog kao loš kolesterol, nastaju komplikacije.
Osim toga, otkrio je mehanizam koji stoji iza povećanja triglicerida.
Prema “Stilu”, problem je u konzumiranju namirnica poput voća, kruha, peciva i rafiniranog brašna, a ne svinjetine, ako imate trigliceride.
Kako učinkovito očistiti jetru i na najoptimalniji način detoksificirati tijelo?
Ključ leži u hrani koju dajemo našem tijelu. Održavanje dobro organiziranog načina života od najveće je važnosti. Unos vode nikako ne treba podcjenjivati, posebno za jetru, kojoj velika hidratacija uvelike pomaže. Imperativ je da u prehranu uključimo dovoljnu količinu biljnih vlakana, kako topljivih tako i netopivih. Naš odabir hrane treba biti usklađen s preferencijama jetre, preferirajući gorke sastojke poput lincure, maslačka, korijena čička i dr.
Za učinkovito smanjenje kolesterola i triglicerida dr. Nenadić preporučuje izbacivanje ugljikohidrata i umjetnih šećera iz prehrane.
Kako biste svoj organizam nahranili korisnim masnoćama, odlučite se za domaću svinjsku mast, maslinovo ulje i hladno prešana biljna ulja. Uključite hranu koja je bogata kolinom, poput slanine i jaja. Uključite losos, skušu i druge izvore zdravih masnoća u svoju prehranu. Važno je napomenuti da se čišćenje jetre ne može postići komercijalno dostupnim sokovima. Ovi sokovi često sadrže fruktozu, tvar koja je poznata po svom štetnom djelovanju na težinu. Dok fruktoza dodaje slatkoću proizvodu, ona također doprinosi nakupljanju masti u tijelu. Ovo povećanje unosa fruktoze može povisiti razine triglicerida i kolesterola.
Autor posebno ističe razliku između fruktoze koja se nalazi u voću i fruktoze prisutne u prerađenoj hrani. Dok je proizvođači označavaju kao “voćni šećer”, fruktoza koja se koristi u industrijskim proizvodima potječe iz kukuruza, točnije u obliku glukozno-fruktoznog sirupa, a ne iz pravog voća.
