Prema riječima Željka Tomanovića, uglednog profesora Biološkog fakulteta u Beogradu, stršljeni se od osa razlikuju po temperamentu. Dok su ose generalno agresivne, stršljeni napadaju samo kada uoče prijetnju ili kada je njihov izvor hrane ugrožen. Ilustracije radi, Tomanović je objasnio da ako nismo oprezni prilikom berbe voća, stršljeni se mogu uznemiriti i zadati ubod.
Prema Tomanovićevim riječima, poznato je da stršljeni dobro uspijevaju i razmnožavaju se u toplim podnebljima. “Toplo ljeto tipična je pojava i ne ukazuje na zarazu. Obično stršljeni dosegnu vrhunac populacije u rujnu i završe svoj životni ciklus u listopadu, nastavljajući se u sljedeće proljeće. Međutim, zbog trenutnih toplijih uvjeta, Vrhunac se sada događa u srpnju i kolovozu, što rezultira češćim susretima stršljenova i ljudi”, objašnjava.
Prema njegovim riječima, šupljine drveća služe kao gnijezdilište stršljenova, a većina njihove populacije živi izvan urbanih sredina.
Prema priloženom objašnjenju, ova stvorenja se mogu pronaći na raznim lokacijama poput voćnjaka, kuća, pa čak i urbanih područja. Strogo se savjetuje suzdržati se od preuzimanja na sebe uklanjanja njihovih gnijezda. Za razliku od osa, one nisu tipično agresivni insekti. Međutim, ako uoče prijetnju, mogu pokazati želju da napadnu ljude, čak i u situacijama koje uključuju hranu. Važno je biti oprezan prilikom berbe voća jer se njihova prisutnost može poremetiti, što može dovesti do mogućih uboda.
Prema njegovim riječima, otrov ovih insekata nije ništa jači od otrova običnih osa ili pčela. Međutim, neizvjesnost leži u tome imamo li ili nemamo alergiju na njega. Alergijske reakcije, poput osipa i ubrzanog disanja, u pravilu se javljaju nakon prvog uboda, a drugi susret može rezultirati anafilaktičkim šokom i teškim komplikacijama. Vrijeme je od presudne važnosti jer su potrebne samo minute da potražite liječničku pomoć. Nažalost, svake godine čujemo o slučajevima smrti od alergijskih reakcija. Doživimo li alergijsku reakciju, možda ćemo imati nekoliko sati da potražimo pomoć, iako je bez obzira na to ključno konzultirati se s liječnikom. S druge strane, ako nismo alergični, mogli bismo osjetiti samo lokalnu oteklinu i crvenilo, koje možemo ublažiti hladnim oblogom. Ljudi se često više uplaše kada imaju alergijsku reakciju, što može pogoršati situaciju čak i ako se ne radi o ozbiljnom problemu, objašnjava.
Prema Tomanoviću, stršljenovi se ističu kao najveći među svim društvenim osama.
Prema njegovim riječima, sastav otrova svake ose je različit, pa je moguće da smo alergični na ubod ose, ali ne i na ubod stršljena.
U nekim su regijama ova stvorenja zaštićena zbog svoje uloge u konzumiranju insekata, posebice onih koji predstavljaju prijetnju šumarstvu i poljoprivredi, kako objašnjava.
Prema njegovoj izjavi, trenutno postoji samo jedna vrsta stršljena, ali postoji i azijski stršljen koji se postupno širi Europom. Iako ovaj azijski stršljen nije sam po sebi opasniji od domaćeg stršljena, pokazuje veću sklonost ciljanju pčela i košnica. Kao rezultat toga, pčelari mogu doživjeti povećanu štetu i ranjivost, slično učincima koje uzrokuje naš vlastiti stršljen.
Na pitanje što učiniti u slučaju ugriza djeteta, objašnjava da su djeca osjetljivija.
Prema njegovim riječima, postoji mogućnost alergijske reakcije, iako do nje ne mora doći. U nedostatku takve reakcije, situacija postaje manje komplicirana. Čak i odrasli u takvim slučajevima osjećaju strah, a o djeci da i ne govorimo, stoga je preporučljivo odmah potražiti liječničku pomoć.
Prema njegovim riječima, stršljeni će krenuti u napad ako primijete prijetnju ili uznemiravanje.
Prema njegovim riječima, ako uznemirite gnijezdo stršljenova, oni će reagirati agresivno. Važno je potražiti sklonište ako primijetite da stršljeni ulaze i izlaze sa stabla. Za razliku od običnih osa, stršljeni nisu znatiželjni i obično će ignorirati ljude i odletjeti. Međutim, postoje slučajevi kada se mogu osjećati ugroženima i odlučiti napasti, primjerice kada hrane ili štite svoje potomstvo. Ipak, te su pojave rijetke.
