– Ono što doktori uvijek podsjećaju na raznim podkastima i emisijama je to, da uvijek morate da oslupkujete svoje tijelo i da uvijek morate da prepoznate kakve poruke vam on šalje. Jednostavno, čim nešto nije u redu sa tijelom, uvijek imate neke simptome, koje nikada ne trebate da shvatite olako.
Simptomi metaboličkog sindroma detaljno su opisani od strane medicinskih stručnjaka, koji također objašnjavaju pokazatelje koji signaliziraju povećani rizik od srčanog zastoja. U Jutarnjem programu dr. Danijela Jevtić, stručnjakinja Hitne pomoći, detaljno objašnjava metabolički sindrom, ističući važnost prepoznavanja samo tri ključna simptoma kao razloga za uzbunu. Medicinska zajednica trenutno je uključena u gorljivu raspravu o metaboličkom sindromu.
Ovaj sindrom obuhvaća skup metaboličkih poremećaja koji se manifestiraju istovremeno i predstavljaju značajnu opasnost za tijelo. Zajedno, ovi poremećaji igraju ulogu u nastanku kardiovaskularnih bolesti, a opće je poznato da prisutnost tri od pet ovih poremećaja značajno povećava vjerojatnost srčanog udara ili iznenadne srčane smrti. Razni simptomi mogu ukazivati na prisutnost metaboličkih poremećaja.
Kada se suoče s visokim krvnim tlakom i vrijednostima koje prelaze 135 i 80, osobe oba spola svjedoče povećanju opsega struka, kao i povišenim jutarnjim razinama šećera u krvi iznad 6,1 i povišenim razinama triglicerida iznad 1,7, što u konačnici dovodi do smanjenja HDL kolesterola. Liječnici često raspravljaju o učestalosti visokog krvnog tlaka, upuštajući se u zajedničku raspravu. Ova rasprava uključuje metodu postavljanja tri prsta na bazu palca i brojanje pulsa. Otkriveno je da ova tehnika pruža koristi ne samo osobama s kardiovaskularnim bolestima, već i onima koji se bore s respiratornim problemima uzrokovanim pretilošću. Važno je napomenuti da samo mjerenje opsega struka nije dovoljno za procjenu vlastitog zdravlja.
- Opseg vrata također može biti ključni pokazatelj potencijalno opasnih vaskularnih stanja, ističe autor. Dodatno, autor skreće pozornost na problematiku tjelesne neaktivnosti, navodeći da je ne treba zanemariti kao nezaobilazan aspekt suvremenog života, već je treba prepoznati kao zaseban problem. Važno je prepoznati da su kardiovaskularne bolesti, poput bolesti srca, raširene ne samo u svijetu, već iu Hrvatskoj, gdje su vodeći uzrok smrti. Podaci pokazuju da godišnje više od 17 milijuna ljudi diljem svijeta, zajedno s približno četiri milijuna u Europi, izgubi život zbog bolesti srca.
Ovi smrtni slučajevi čine 45% svih smrtnih slučajeva, naglašavajući važnost davanja prioriteta dobrobiti kardiovaskularnog sustava. Prema najnovijim podacima, Hrvatska je na prvom mjestu po smrtnosti od srčanih bolesti, premašivši 20.000 umrlih godišnje. Vrijedno je napomenuti da žene snose nerazmjeran teret, pri čemu su ishemijska bolest srca i cerebrovaskularne bolesti primarni uzroci smrtnosti. Iako brojke možda ne prikazuju ružičastu sliku, postoji razlog za optimizam u pogledu borbe protiv bolesti srca.
Naš moderan način života nudi određene prednosti kada je u pitanju dobrobit kardiovaskularnog sustava, ali sa sobom donosi i neke nedostatke, poput produženih razdoblja neaktivnosti koje provodimo zalijepljeni za ekrane i povišene razine stresa. Manifestacija simptoma bolesti srca obično se javlja naglo, što rezultira odgođenim otkrivanjem. Čimbenici koji se često pripisuju razvoju srčanih problema uključuju određene navike i prakse kao što su pušenje, konzumacija alkohola, neučinkovite metode upravljanja stresom, nedostatak tjelesne aktivnosti i genetska predispozicija. Kardiovaskularne bolesti, koje obuhvaćaju različita klasificirana stanja, odgovorne su za utjecaj na srce i krvožilni sustav.
Uporne i dugotrajne, kronične reumatske bolesti srca predstavljaju dugotrajan zdravstveni izazov koji ostaje neriješen. Prevladavajuće medicinsko stanje koje utječe na srce je ishemijska ili koronarna bolest srca. Postoji širok raspon bolesti koje mogu utjecati na arterije, arteriole i kapilare, pokazujući brojnu i raznoliku prirodu ovih stanja.
Medicinska stanja koja utječu na vene, limfne žile i čvorove. Povišeni krvni tlak dovodi do razvoja hipertenzivnih bolesti. Različita stanja koja utječu na krvne žile u mozgu obuhvaćena su kategorijom cerebrovaskularnih poremećaja. Bliska veza između bolesti plućnog srca i stanja koja utječu na plućnu cirkulaciju je očita. Akutna reumatska groznica je stanje koje je široko poznato i priznato. Potencijalni utjecaj bolesti srca proteže se izvan samog srca, dopirući do raznih dijelova tijela kao što su krvožilni sustav, mozak i cerebrovaskularni sustav, pa čak i donji udovi.
