Naše ruke i prsti prirodno su hladni kada je vrijeme hladno, za svježih zimskih dana, i obično nestane odmah nakon što dođemo do izvora topline. Ali što ako ih ne možemo zagrijati ni u toplom okruženju ili ako im je hladno tijekom cijele godine? Onda je vjerojatno zdravstveni problem. Liječnik bi to mogao riješiti.
1. Raynaudov sindrom je stanje u kojem se javlja, kao odgovor na hladnoću ili emocionalni stres, sužavanje krvnih žila u prstima. Otuda se javlja taj osjećaj hladnoće u prstima, koji ponekad mogu malo pomodreti.
Dobra vijest je da ovaj sindrom zapravo ne uzrokuje velike zdravstvene probleme, a temperaturu u prstima možemo kontrolirati nošenjem dovoljno toplih rukavica i izbjegavanjem stresa. Ali ako vam je to dijagnosticirano, posavjetujte se s imunologom jer Raynaud može biti simptom autoimune bolesti.
2. Hipotireoza: To se postiže kada štitnjača smanji svoju funkciju, tj. kada nam štitnjača slabo radi, dolazi i do pothlađenja prstiju. Štitnjača u našem tijelu ima ulogu termostata; njegovom smanjenom aktivnošću usporava se i većina drugih tjelesnih funkcija pa nam je zbog toga često hladno.
3. Anemija uzrokuje mnoge različite zdravstvene probleme: umor, glavobolju, otežano disanje, vrtoglavicu. Možda će zbog znatnog nedostatka željeza u krvi doći do problema vezanih uz regulaciju temperature u ljudskom tijelu. Na primjer, možda će vas malo iznenaditi, ali ne baš jer sam to upravo natuknuo — kod anemije tijelo ne dobiva dovoljno kisika i zato osjećamo hladne prste!
4. Nizak krvni tlak; kada krvni tlak padne, krvne žile preusmjeravaju krv iz udova u vitalne organe u tijelu i zato se oni hlade. Hipotenzija ima mnogo uzroka. Ako imate konstantno nizak krvni tlak, posjetite liječnika, ali nemojte se previše brinuti o hladnim prstima.
5. Pušenje: Trebao vam je još jedan razlog da prestanete. Nikotin uzrokuje sužavanje krvnih žila i zato je dotok krvi u udove, kao što je prethodno opisano, često oslabljen (ili) uvelike smanjen – ovisno o tome koliko pušite.
BONUS TEKST
Od davnina su ljekovita svojstva češnjaka prepoznata kao učinkovit prirodni lijek u borbi protiv virusa i prehlada. Osobito ga je važno uvrstiti u svoju svakodnevicu tijekom zimskih mjeseci kada vladaju virusne infekcije.
Opće je poznato da se naš imunološki sustav oslanja na sposobnost tijela da se obrani od utjecaja vanjskih elemenata kako bi se zaštitio od bolesti. Češnjak (Allium sativum) je moćan saveznik u tom pogledu. Češnjak, zeljasta biljka s podzemnom lukovicom i stabljikom visokom do jednog metra, pruža pravu zaštitu. Srećom, češnjak je u našim krajevima lako dostupan za konzumaciju tijekom cijele godine.
Opsežna znanstvena analiza potvrdila je da se češnjak sastoji od približno 200 moćnih spojeva, uglavnom koncentriranih u lukovici, iako se cvijet, stabljika i lišće također koriste u kulinarstvu. Češnjak se može pohvaliti bogatstvom esencijalnih nutrijenata, uključujući adenozin, alicin, aminokiseline, dijetalna vlakna, biljne masti, vitamin A, vitamin B1 i B2, vitamin C, željezo, enzime, vitalna ulja, jod, kalij, kalcij, selen, sumpor, i fosfora. Ovaj svestrani sastojak može se konzumirati i sirov i kuhan, a služi kao divan dodatak raznim jelima, a ujedno djeluje i kao prirodni konzervans za sprječavanje kvarenja hrane.
- Stoljećima u prošlosti, Kinezi su češnjak koristili kao temelj za brojne ljekovite pripravke. Unutar naše tradicionalne prakse liječenja, češnjak ima cijenjeni status univerzalnog lijeka za mnoštvo bolesti.
Češnjak, svestrani sastojak, stekao je popularnost kao glavna namirnica u narodnoj kuhinji, služeći i kao jeftina opcija i kao oblik preventivne medicine. Među općom populacijom, češnjak se smatra lijekom za sve, koji ulijeva nepokolebljivo povjerenje. Tijekom povijesti, tijekom izbijanja bolesti kao što su tifus, kolera, kuga, dizenterija i gripa, češnjak se dosljedno preporučivao i koristio kao preventivno i kurativno sredstvo. Posljednjih godina razvijene su i tablete i kapsule s češnjakom za osobe koje možda ne cijene okus i miris svježeg češnjaka.
