Prema ispitanicima u videozapisu, bitno je da pređete s cigareta na vejping, zaštitimo svoje srce i živimo zdravije. Šest kardiologa su na jednom kongresu zaustavili i upitali što je definitivno najgore za srce i što nikad ne bi radili u životu.

Evo što su odgovarali:

‘Nikad ne bih pušila‘
Prema osobama intervjuiranim u videu, prelazak s cigareta na cigare ključan je za očuvanje vašeg srca i prihvaćanje načina života koji promiče bolje zdravlje.

Tijekom kongresa, grupi od šest kardiologa pristupilo se i ispitivalo se o apsolutno najgoroj stvari za srce i o jednoj stvari koju nikada ne bi učinili u svom životu.

Ovo je odgovor koji su dali:

Pušenje je nešto o čemu nikad ne bih razmišljao.

  • Nemam namjeru ikada pušiti ili konzumirati supstance kao što su metamfetamin ili kokain. Ove tvari predstavljaju značajne rizike za zdravlje srca i opću dobrobit.

Konzumacija duhana ili alkohola je nešto u čemu nikada ne bih sudjelovao.

Kao kardiolog, prvi savjet koji bih dao je da prestanete pušiti.

Pušenje je najštetnija radnja koju netko može poduzeti prema vlastitom fizičkom blagostanju. Posljedice koje nastaju su brojne i značajne…

Po mom mišljenju, pušenje predstavlja najveći rizik za zdravlje srca, a ne uključuje samo tradicionalne cigarete, već i elektroničke alternative i sve druge oblike pušenja.

Svjesno se trudimo kloniti se tijesta i svinjetine.
‘Nikad ne bih pušila ništa, niti bih uzimala droge poput metamfetamina, kokaina… To je sve užasno za vaše srce‘

‘Nikad ne bih pušila, niti pila alkohol‘

‘Pušenje je prva stvar koju kao kardiolog preporučujem da izbacite‘

‘Pušenje je najgora stvar koju činite svom telu. Uzrokuje mnogo velikih problema…‘

‘Za mene je pušenje najgora stvar za srce, ali ne samo obične cigarete, nego i one elektronske i sve druge… ‘

„Izbegavamo testo i svinjsko meso“

BONUS TEKST

Od davnina su ljekovita svojstva češnjaka prepoznata kao učinkovit prirodni lijek u borbi protiv virusa i prehlada. Osobito ga je važno uvrstiti u svoju svakodnevicu tijekom zimskih mjeseci kada vladaju virusne infekcije.

Opće je poznato da se naš imunološki sustav oslanja na sposobnost tijela da se obrani od utjecaja vanjskih elemenata kako bi se zaštitio od bolesti. Češnjak (Allium sativum) je moćan saveznik u tom pogledu. Češnjak, zeljasta biljka s podzemnom lukovicom i stabljikom visokom do jednog metra, pruža pravu zaštitu. Srećom, češnjak je u našim krajevima lako dostupan za konzumaciju tijekom cijele godine.

Opsežna znanstvena analiza potvrdila je da se češnjak sastoji od približno 200 moćnih spojeva, uglavnom koncentriranih u lukovici, iako se cvijet, stabljika i lišće također koriste u kulinarstvu. Češnjak se može pohvaliti bogatstvom esencijalnih nutrijenata, uključujući adenozin, alicin, aminokiseline, dijetalna vlakna, biljne masti, vitamin A, vitamin B1 i B2, vitamin C, željezo, enzime, vitalna ulja, jod, kalij, kalcij, selen, sumpor, i fosfora. Ovaj svestrani sastojak može se konzumirati i sirov i kuhan, a služi kao divan dodatak raznim jelima, a ujedno djeluje i kao prirodni konzervans za sprječavanje kvarenja hrane.

  • Stoljećima u prošlosti, Kinezi su češnjak koristili kao temelj za brojne ljekovite pripravke. Unutar naše tradicionalne prakse liječenja, češnjak ima cijenjeni status univerzalnog lijeka za mnoštvo bolesti.

Češnjak, svestrani sastojak, stekao je popularnost kao glavna namirnica u narodnoj kuhinji, služeći i kao jeftina opcija i kao oblik preventivne medicine. Među općom populacijom, češnjak se smatra lijekom za sve, koji ulijeva nepokolebljivo povjerenje. Tijekom povijesti, tijekom izbijanja bolesti kao što su tifus, kolera, kuga, dizenterija i gripa, češnjak se dosljedno preporučivao i koristio kao preventivno i kurativno sredstvo. Posljednjih godina razvijene su i tablete i kapsule s češnjakom za osobe koje možda ne cijene okus i miris svježeg češnjaka.