Josip Broz Tito je definitivno čovjek koji je obilježio Jugoslovensku povijest. Odmah nakon 2 Svjetskoga rata on je postao doživotni predsjednik Jugoslavije, a podijeljena su mišljenja o njegovoj vladavini….
Josip Broz Tito pojavio se kao jedna od najznačajnijih figura suvremene povijesti, obavijen aurom intrige i misterije. Do svoje smrti vješto je skrivao brojne aspekte svog života, ostavljajući mnoge detalje zagonetnima i 44 godine nakon maršalove smrti. Doživotni predsjednik Jugoslavije zadržao je istaknutu poziciju u političkoj areni, ali njegov osobni život nalikuje filmskoj priči. Vjernost jednoj ženi pokazala se gotovo nedostižnom za njega, a mnoge njegove romantične zavrzlame ostale su neotkrivene; posebno, nikada nije susreo većinu svojih potomaka.
- Desetljećima su se pojavili brojni narativi o Brozu, od tvrdnji da mu je uspon na državni položaj olakšala njegova povezanost s moćnim tajnim društvom slobodnih zidara, do tvrdnji da je on zapravo bio tajni operativac ruske obavještajne službe. , koji je tek došao u posjed dokumenata tragičnog mladića koji si je oduzeo život u ruskim klancima na početku Drugog svjetskog rata. Unatoč tome što je bio nemilosrdna i diktatorska figura, i politički i diplomatski, ipak ga je obožavala velika većina njegovih ljudi i poštovala ga je manjina koja mu se protivila. Ipak, Josip Broz je uspostavio državu raznolikih naroda i vjera, koja je značajno utjecala na suvremeni svjetski poredak na nevjerojatan način.
Procvat koji je karakterizirao njegovo doba raspao se poput kule od karata istodobno s njegovim posljednjim trenucima. Romantično postojanje koje vječno ostaje obavijeno tamom. Tito je službeno priznao samo četiri žene za svoje žene: Pelagiju Belousovu, Hertu Hes, Davorjanku Paunović i Jovanku Budisavljević. Prema pričama onih koji su ispitivali njegov život, iz osamnaest bračnih i izvanbračnih veza rodio je ukupno šesnaestero djece: petnaest sinova i jednu kćer. Od tih potomaka prepoznao je i održavao kontakt sa samo dvojicom sinova — Žarkom, rođenim od njegove žene Pelagije, i Aleksandrom-Mišom, čija je majka bila Herta.
Godine 1907. započeo je naukovanje u mehaničarskoj radionici u Sisku, a tri godine kasnije preselio se u Zagreb, gdje je postao član Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije. No, 1912. ukrcao se u vlak sira za Čankov u Češkoj, bez ijednog dinara na svom imenu. Tamo se zaposlio u tvornici, a nedugo nakon toga, u jeku štrajka metalaca, susreo je svoju prvu ljubav, Marušu Novakovu. Bila je poznata ličnost među biografima, gimnazijalka i kći dr. Franje Novakova, liječnika specijalista opće medicine.
Unatoč tome što je bravar, Josip se djevojci i njezinom ocu predstavljao kao diplomirani inženjer iz osiromašene Hrvatske. Neki izvještaji sugeriraju da joj se zavjetovao; međutim, bili su prisiljeni odgoditi vjenčanje zbog njezinog preseljenja u dom svoje tete Maruse u Pilsenu, potaknuti problemima s njezinim bivšim zaručnikom i njegovom spregom s bivšom buržujkom Klarom. Nažalost, prikladniji trenutak za ceremoniju nije se dogodio. Na ulazu u zgradu u kojoj je tvrtka u kojoj je kratko bio zaposlen ostao je vidljiv natpis: Godine 1912. Josip Broz Tito, maršal Jugoslavije, zaposlio se u tvornici u Plsenu.
Osigurao je mjesto u Škodi i unajmio sobu u hotelu, gdje je zabavljao svoje ljubavnike, dok je njegova trudna zaručnica Maruša boravila kod tete i dogovarala njihovo vjenčanje, na kojem se on na kraju nije pojavio. Suprotno tome, neki povjesničari tvrde da je Broz zadobio ozljede tijekom vojnih borbi na Karpatima 25. svibnja 1915., a potom je proveo trinaest mjeseci u bolnici, tijekom kojih se bavio učenjem ruskog jezika i bavljenjem ruskom književnošću. Uz to, postoji i treće uvjerenje, koje tvrdi da određene izjave upućuju na to da se smrt Josipa Broza dogodila na Karpatima, a da je njegov položaj kasnije preuzeo ruski protuobavještajni časnik koji je kasnije postao predsjednik države.
Bez obzira na to, ozlijeđeni Kazanov primio je liječničku pomoć u bolnici u obližnjem gradu Svijazhensk od Ire Gligorijevske, s kojom se oženio nakon otpuštanja 17. srpnja 1915. Ta je zajednica obilježila njegov prvi brak kojeg se kasnije odrekao. U drugom dijelu svibnja 1941. Tito je otputovao u Beograd, gdje je orkestrirao pripreme za ustanak i početak oslobodilačkog rata. Dana 27. lipnja osnovan je Glavni stožer Narodnooslobodilačkih i partizanskih odreda Jugoslavije, a Tito je preuzeo ulogu vrhovnog zapovjednika.
Pod njegovim vodstvom donesena je odluka o pokretanju svenarodnog ustanka. Nakon prekida druge veze, Tito je razvio blisku vezu s Jovankom Budisavljević, Srpkinjom koja je bila trideset dvije godine mlađa od njega i koja je trenirala u Rusiji kako bi mu osigurala sigurnost i udobnost. Unatoč poznanstvu koje datira iz 1945. godine, njihovi početni osjećaji jedno prema drugom nisu bili dobri. No, kada je među njima procvala ljubav, vjenčali su se 1952. i ostali zajedno sve do njegove smrti 4. svibnja 1980. Jovanka je tada imala čin majora JNA, a Tito ju je od milja zvao Mala Ličanka.
