Danas je sve veći broj ljudi svjestan uticaja načina naše prehrane na zdravlje organizma i mnogi pokušavaju da promjene svoje prehrambene navike. U danima kada su temperature izuzetno visoke kao sada potrebno je posebno povesti računa o tome.

Kao rezultat dugotrajnog razdoblja visokih temperatura u našem lokalnom području, brojni pojedinci imaju zdravstvenih problema, što dovodi do priljeva pacijenata na hitnu pomoć. Kako bismo očuvali svoju dobrobit tijekom ovih okolnosti, neophodno je dati prioritet našim prehrambenim navikama. Stalna eskalacija temperatura utjecat će na naše cjelokupno fizičko zdravlje. Posljedično, doći će do neizbježnog porasta rizika od dehidracije, kao i povećane osjetljivosti na niz drugih zdravstvenih problema.

Srbija se trenutačno suočava s velikim toplinskim valom. Radi sigurnosti i očuvanja dobrobiti, zdravstveni djelatnici savjetuju boravak u zatvorenom prostoru od 10 do 17 sati. Preporučljivo je sudjelovati u aktivnostima na otvorenom, poput šetnje i odmora, isključivo nakon navedenog razdoblja. Za maksimalnu udobnost, preporučljivo je osigurati odgovarajuću ventilaciju prostorije. Opće je poznato da se predviđa porast temperatura, što bi moglo imati implikacije na naše cjelokupno zdravlje.

Posljedično, očekuje se porast rizika od dehidracije, zajedno s povećanom osjetljivošću na niz zdravstvenih problema. Čini se da je toplinski val u Srbiji u početnoj fazi. Kako bismo osigurali svoje fizičko blagostanje, medicinski stručnjaci savjetuju ograničiti aktivnosti na otvorenom između 10 i 17 sati. Nakon tog vremenskog okvira preporuča se napraviti pauze, otvoriti prozore i izaći van. Neosporno je da će temperature nastaviti rasti, predstavljajući potencijalne rizike za naše zdravlje. Kao rezultat toga, rizik od dehidracije i osjetljivosti na razne zdravstvene probleme neizbježno će eskalirati. Kako bismo preventivno spriječili potencijalne probleme, u našoj je moći suzdržati se od konzumiranja hrane koja može izazvati nelagodu.

Continentalhospitals.com nudi opsežnu kompilaciju hrane koje se treba kloniti tijekom izlaganja suncu. Iako se može pojaviti iskušenje, mudro je suzdržati se od konzumiranja alkoholnih i slatkih pića dok se sunčate pod sunčevim zrakama. Umjesto gaziranih pića, komercijalno proizvedenih voćnih sokova ili energetskih napitaka, bilo bi dobro prijeći na konzumaciju čaja ili vode. Kako biste poboljšali okus obične vode, možete je uliti s okrepljujućim kriškama krastavca i ljutim limunom.

Preporučljivo je suzdržati se od konzumiranja začinjene i masne hrane tijekom boravka vani tijekom vrućih ljetnih dana. Slično tome, mudro je kloniti se vrućih i začinjenih obroka jer oni mogu povećati otkucaje srca i povećati tjelesnu temperaturu. Kako bi reguliralo tjelesnu temperaturu, tijelo koristi prirodni proces znojenja, što zahtijeva nadoknadu izgubljene vode. Znojenjem se ne izbacuje samo voda, već i esencijalne soli i elektroliti. Stručnjaci preporučuju dosljedan unos vode, čak i kada ne osjećate žeđ, kako biste održali pravilnu hidrataciju.

Kada je riječ o obnavljanju razine elektrolita, i kokosova voda i sportski napitci su prikladan izbor. Kada je riječ o sportskim pićima, važno je voditi računa o količini šećera u njima. Ako tražite revitalizirajuću i hidratizirajuću zamjenu, razmislite o hladnim biljnim čajevima poput kamilice ili paprene metvice. Osim toga, prirodni sokovi bez dodatnog šećera izvrsna su opcija za hidrataciju, osobito oni dobiveni od voća ili povrća bogatog vodom poput lubenice, krastavca ili naranče. Kada je vani vruće, izotonični napitci koji sadrže elektrolite mogu se pokazati korisnijim od vode.

Ovi napitci imaju sposobnost obnavljanja ključnih elektrolita poput natrija, kalija i magnezija, koji su neophodni za održavanje pravilne ravnoteže tekućine i maksimalnu funkciju mišića. Nadalje, izotonični napitci obično sadrže male količine šećera, što pomaže u brzoj apsorpciji tekućine u tijelu. Darija Vranešić Bender, nutricionistica Zavoda za kliničku prehranu KBC-a Zagreb i ravnateljica Vitaminoteke, savjetuje da se najbolje pomladiti unosom 1-2 litre hladne vode dnevno.

  • Vranešić Bender također predlaže da je tijekom ljeta najučinkovitiji način za održavanje hidratacije ispijanje izvorske i mineralne vode, te nezaslađenih čajeva i izotoničnih napitaka. Ljeti je uobičajen instinkt za osvježenjem uzeti hladne napitke. No, učinkovitiji način rashlađivanja je konzumiranje tekućine sobne temperature ili uživanje u toplim čajevima i napitcima. Ovaj pristup zapravo pruža veći osjećaj hlađenja. Zanimljivo, u narodima u kojima su temperature stalno visoke, uobičajeno je konzumiranje toplih čajeva kao dio njihove kulturne tradicije.

Vranešić Bender objašnjava da pića koja sadrže alkohol, gaziranost, dodane šećere i visoku razinu kofeina ne samo da uzrokuju dehidraciju, već i remete obrasce spavanja. Nutricionistica upozorava da se ova pića ne konzumiraju tijekom ljetne sezone jer djeluju stimulativno i remete prirodni ciklus spavanja. Dok se u to vrijeme ljudi često prepuštaju osvježavajućim poslasticama poput sladoleda i ledene kave, savjetuje se da ih konzumirate umjereno. Sladoled, ako se konzumira umjereno, pruža trenutačno olakšanje od vrućine. Ključno je uzeti u obzir količinu šećera prisutnu u raznim vrstama sladoleda, jer ima potencijal izazvati nagle promjene razine šećera u krvi.

Nadalje, šećer ima sposobnost utjecati na ravnotežu tjelesne tekućine, što dovodi do povećane proizvodnje urina i pojačane žeđi zbog potrebe tijela za dodatnom vodom za metabolizam. Osim toga, konzumacija hrane bogate šećerom može opteretiti probavni sustav, što može biti posebno problematično za osobe koje već imaju povišenu tjelesnu temperaturu. Primjenjujući identičan koncept na ledenu kavu, vrijedi napomenuti da je u ovom napitku, osim šećera, prisutan i kofein.

Iako kofein ima blagi diuretski učinak, nije tako moćan kao alkohol. Stoga stručnjaci preporučuju odabir zdravijih alternativa poput smrznutog voća. Vranešić Bender tvrdi da sve više znanstvenih dokaza govori o prednostima mediteranske prehrane, što ju čini idealnom opcijom za ljetne mjesece. U sferi mediteranske prehrane, nutricionistica pojašnjava, uz ribu, maslinovo ulje i obilje svježeg voća i povrća, sastavne su komponente i žitarice, posebice cjelovite, te nemasni mliječni proizvodi. Osim toga, mediteranska kuhinja obogaćena je nizom aromatičnih začina koji služe vitalnoj svrsi u zaštiti od bolesti.