– Mi se danas malo bavimo sa problemima sa kojima se susreću vrtlari skoro svaki dan. Naime, kada su jako visoke temperature bitno je da se voće i povrće zalijeva na vrijeme. Jednostavno, neke se osobe puno dvoume, kada je najbolje to raditi, ujutro ili navečer?
Među vrtlarima postoje razilaženja u stajalištima o idealnom vremenu za zalijevanje povrća – treba li to raditi ujutro ili navečer. Nadalje, postoje zagovornici koji gorljivo podržavaju korištenje tople vode. Ipak, konzultirali smo se s Mišom Pušenjakom, stručnjakom za uzgoj povrća, koji s nepokolebljivom sigurnošću tvrdi da postoji konačan i nedvosmislen odgovor na ovaj upit. Kako je stigao svibanj, pala je velika količina kiše, eliminirajući neposrednu potrebu za pretjeranim zalijevanjem vrta. Ipak, s porastom temperature i sušom koja traje, vrtlari razmišljaju o najpovoljnijem trenutku za hidratiziranje svojih biljaka kako bi zajamčili optimalan razvoj i prinos.
- Miša Pušenjak, specijalist za povrtlarstvo i poljoprivredu na Kmetijsko-šumarskom zavodu u Mariboru, tvrdi da nema spora oko idealnog trenutka zalijevanja vrta. Jutarnje zalijevanje nedvojbeno je bolji izbor u usporedbi s večernjim zalijevanjem. Pušenjak daje objašnjenje za ovu preferenciju, navodeći da ujutro i tlo i voda imaju učinak hlađenja, što minimizira svaki potencijalni šok za biljke i tlo. Kao rezultat toga, vrlo je preporučljivo zalijevati svoje biljke ujutro. Pušenjak ističe važnost izbjegavanja zalijevanja biljaka tijekom dana, bez obzira na njihovo stanje. Posljedice mogu biti katastrofalne ako se biljke potope ili izlože hladnoj vodi tijekom tog razdoblja, jer to može dovesti do opeklina lišća, osobito za vrućih dana.
Potreban je oprez kod njege vlažnih biljaka jer su osjetljivije na bolesti i štetnike. Miša Pušenjak u svom radu “Navodnjavanje kap po kap” ističe prednost navodnjavanja kap po kap u odnosu na tradicionalne metode zalijevanja pomoću kante za zalijevanje. Naime, Pušenjak ističe prednosti večernjeg zalijevanja. Kako biste osigurali optimalnu hidrataciju tijekom tog vremena, ključno je kontrolirati temperaturu vode. Kako bi se hladna voda očuvala, Pušenjak savjetuje čuvanje u prikladnoj posudi, najbolje bijele boje, ako postoji pristup zdencu ili alternativnom izvoru. Ova mjera opreza sprječava zagrijavanje vode zbog izlaganja suncu. Važno je vodu održavati na umjerenoj temperaturi, ni prevrućoj ni prehladnoj, idealno između 20 i 30 stupnjeva.
Dodatno, Pušenjak upozorava da ne ostavljate crijevo bez nadzora jer može postati pretjerano vruće. Ključno je imati strpljenja i dopustiti biljkama da se priviknu prije nego ih zalijete navečer. Umjesto da ih zalijevate predvečer, preporučljivo je pričekati da temperatura padne ispod 30 stupnjeva, što se tijekom toplinskog vala, prema savjetu stručnjaka, ne smije dogoditi prije 22 ili 23 sata.
Kada su u pitanju visokoprinosne biljke poput rajčice, paprike, patlidžana, krastavaca, bundeve i tikve, ključno je izbjegavati direktno zalijevanje lišća. Međutim, u slučaju salate i kupusa, Pušenjak predlaže lagano zalijevanje lišća ujutro tijekom vrućeg vremena kako bi se osigurao učinak hlađenja biljaka. Unatoč tome, bitno je voditi računa o težini kapljica vode kako bi se spriječila prekomjerna vlaga, prema njegovom savjetu.
Za početnike koji žele odrediti potrebnu količinu vode, Pušenjak nudi koristan prijedlog: upotrijebite lopatu za kopanje i pratite razinu vode nakon navodnjavanja. Ova jednostavna metoda često zapanji pojedince kada shvate da je potrebna značajna količina vode, osobito tijekom vrućeg vremena. Dodatno, Pušenjak naglašava značaj malčiranja u smanjenju isparavanja vode iz nepokrivenog tla. Nanošenjem sloja trave ili slame možemo sačuvati do 50% vode, a istovremeno zaštititi biljke od drastičnih promjena temperature.
