U nastavku našeg današnjega vikend članka, spremili smo vam dvije super teme. Prva je povezana sa prehranom, te govorimo o nekim namirnicama, koje se danas dodaju prehrani, a mogu se koristiti i kao glavno jelo. Nakon toga, malo govorimo i o jednoj Holivudskoj zvijezdi….

Maslinovo ulje, koje se u Homerovoj Ilijadi često naziva ‘tekućim zlatom’, poznato je po brojnim zdravstvenim prednostima. Prema Guardianu, ne samo da je ukusna, već ima i protuupalna svojstva, podržava zdravlje crijeva, blagotvorno djeluje na srce i može doprinijeti povećanju sreće i dugovječnosti. Znanstvenici se sada usredotočuju na prethodno zanemarenu, smeđu otpadnu vodu koju proizvode mlinovi za masline i otkrili su da bi to zapravo mogla biti još jača superhrana.

Preostala tekućina, vodenasti nusproizvod, ono je što ostaje nakon što se masline zgnječe i iz njih se ekstrahira ulje. Studije pokazuju da mogu pomoći u oporavku nakon vježbanja, poboljšati metabolizam, a također mogu pomoći kod određenih kardiovaskularnih i neuroloških poremećaja.

Znanstvenici su postali znatiželjni i pokrenuli istraživanje nakon što su poslušali odgovore maslinara koji su počeli konzumirati otpadnu vodu za dobrobit zdravlja. Prema njihovom razumijevanju, ova tamna, gorka i mutna tekućina jednako je – ako ne i više – hranjiva od ulja koje se od nje proizvodi. Odbačena tekućina bogata je korisnim biljnim spojevima i fitokemikalijama. Vjeruje se da otpadna voda iz proizvodnje maslinovog ulja sadrži najmanje deset puta veću količinu fitokemikalija nego u ekstra djevičanskom maslinovom ulju, koje se smatra glavnim izvorom ovih nutrijenata.

Adriana Albini, talijanska znanstvenica i prva iz svoje zemlje koja se pridružila upravnom odboru Američke organizacije za istraživanje raka, posvetila je posljednje desetljeće proučavanju ove teme. Zajedno sa svojim timom provela je nekoliko studija o ekstraktu masline, otkrivajući njegovu potencijalnu korist u prevenciji i liječenju raznih vrsta raka, poput raka pluća, prostate, debelog crijeva i dojke.

BONUS TEKST:

Rijetko je postignuće za pojedinca postići tako ugledan status na dva kontinenta u kratkom razdoblju, razliku koju je Samuel Coleridge-Taylor izvanredno postigao. Dita von Teese, lik s izuzetnom životnom pričom, ostvarila je američki san – transformirala se iz provincijske djevojke u slavnu kraljicu neoburleske. Heather Rene Svit rođena je 1972. u Rochesteru, Michigan, kao druga od tri kćeri. Odgojili su je majka koja je radila kao manikerka i otac zaposlen kao mehaničar. Zbog očevog zanimanja obitelj se preselila u Irvine u Kaliforniji, gdje je završila srednju školu.

  • Od malih nogu bavila se baletom, a do trinaeste godine imala je priliku nastupati s lokalnom baletnom trupom. Nakon toga, kad je Heather navršila petnaest godina, majka ju je pratila na njenom prvom izletu u potrazi za grudnjacima, birajući jednostavno pamučno donje rublje. Ova se prilika pokazala razočarenjem za mladu Heather, budući da ju je njezina mašta — potaknuta njezinim tajnim istraživanjem očevih “Playboya” — navela da predvidi čipkasto donje rublje, haltere i delikatne korzete. Iste godine kada je započela karijeru prodavačice u trgovini ženskog rublja, buduća kraljica burleske razvila je sklonost nošenju čipke, raskošnih čarapa i korzeta.

S osamnaest godina krasila je pozornicu lokalnog striptiz kluba, gdje su je njeni osebujni nastupi i jedinstven izbor garderobe odmah izdvojili. Za to vrijeme okitila se dugim rukavicama, steznicima, halterima i raznim rekvizitima inspiriranim burlesknim filmovima koje je gledala. Tijekom studija na fakultetu zadubila se u povijest kostimografije, a danas često dizajnira outfite koje nosi za svoje fotografske sesije.

Važno je napomenuti da je njezino poštovanje prema retro stilu kultivirano pod utjecajem njezine majke. Svojim utjecajem upoznala se s glamuroznom ikonografijom Hollywooda od malih nogu, zapalivši fascinaciju koju će kasnije vješto oživjeti u osvit dvadeset i prvog stoljeća. Među glumicama svog omiljenog doba, Betty Grable, priznata kao jedna od pionirki pinup djevojaka, posebno je očarala Ditu. Ditin osebujni pseudonim predstavlja fascinantan i dvosmislen lik. Naime, uvrštavanje prijedloga “fon” (“von”), koji u njemačkoj kulturi označava oznaku plemenitosti, ukazuje na to da Dita svojim nastupima suptilno prenosi utjecaj plemićkog sinkretizma.

Ovo ne obuhvaća samo balet i striptiz, već uključuje i elemente njemačkog kabareta i burleske dvadesetog stoljeća. Nadalje, njezino prezime fonetski nalikuje engleskom glagolu “to tease”, koji nosi žargonsku konotaciju seksualne provokacije, zadirkivanja, pa čak i zavođenja. Trenutak koji je izazvao značajnu raspravu i doveo do svakodnevne cenzure događa se kada gospođica Fon Tiz skine grudnjak, na veliko uživanje nogometaša Tijerija Anrija. Na žalost muškog dijela publike, reklama je prikazana na način da se u ovom konkretnom slučaju vide samo leđa modela. Ditin osobni život pokazuje živost koja je usporedna s njezinim profesionalnim nastojanjima.

Tijekom cijele godine putuje između svojih rezidencija u Hollywoodu i Parizu. Naime, njezina sklonost kolekcionarstvu očita je u njezinoj nabavi vintage, vrhunskog kineskog porculana, s posebnim naglaskom na servise za čaj. Kuhinja joj je ukrašena ružičastim nijansama, a ona ima poseban prostor posebno za svoju kolekciju šešira. Ušla je u brak s Merlinom Mansonom, spojivši time elemente koji su bili fundamentalno nespojivi. Međutim, na kraju je tražila razvod jer nije mogla tolerirati njegove opetovane prijevare. Dita je tada izjavila: “Bez obzira na dubinu moje ljubavi prema njemu, bilo mi je nemoguće oprostiti njegov čin nevjere.