– Za ovu nedjelju spremili smo jednu jako zanimljivu temu, a tiče se svih pravoslavnih vjernika. Odlazak na groblje ne preporučuje se nedjeljom, a danas govorimo o odjeći koja ostane iza pokojnika, i šta uraditi sa njom?
Uvriježeno je mišljenje da se stvari preminule voljene osobe ne smiju zadržavati. Umjesto toga, predlaže se da se te stvari dijele s onima kojima je potrebna. Smatra se da ova praksa pomaže preminulima u postizanju duševnog mira. Osim toga, treba uzeti u obzir okolnosti smrti osobe, budući da posjedi mogu utočiti bakterije i viruse dulje vrijeme. Vjeruje se da predmeti mogu apsorbirati energiju svojih vlasnika, što dovodi do pitanja: treba li čuvati imovinu preminule osobe nakon njezine smrti?
Javlja se zabrinutost zbog negativne energije jer se smatra da predmeti mogu utjeloviti karmu. Što je važno zapamtiti? Podsjetnici vezani uz one koji su preminuli često mogu uznemiriti ljude. Zabrinutost može isplivati na površinu oko osobnih posjeda, ali nije korisno brinuti se oko čuvanja predmeta drage sestre, brata ili drugih voljenih samo zato što su nekoć bili u vlasništvu preminulog. Povoljnija opcija je donirati te stvari u dobrotvorne svrhe. Neophodno je da bliski rođaci preminulog savladaju psihološku barijeru, jer ovaj aspekt igra značajnu ulogu u strahovima povezanim sa smrću.
Otpuštanje ovih emocija je neophodno, jer prihvaćanje smrti može biti teško; inače se sjećanja mogu pretvoriti u izvor patnje. Psiholozi se često nalaze u scenarijima u kojima pojedinci povezani s preminulom osobom imaju poteškoća u suočavanju s gubitkom, što rezultira depresijom i nizom problema s mentalnim zdravljem. Dodatni prijedlozi—Ljudi različitih vjera imaju različita gledišta o prirodi postojanja. Na primjer, pravoslavni svećenik može preporučiti ritual škropljenja predmeta svetom vodom. Isto tako, među muslimanima je raširen običaj da se raspodjela imetka umrlih da bi se stekao duševni blagoslov.
“BONUS TEKST”
Kopriva (Urtica dioica) je biljka poznata po izrazitom osjećaju “bockanja” koji stvara pri dodiru. Iako se često smatra nepoželjnim korovom, kopriva se može pohvaliti brojnim ljekovitim i prehrambenim prednostima. Svojstva i izgled Kopriva je višegodišnja vrsta koja može narasti u visinu od 1 do 2 metra. Listovi su mu zeleni i srcoliki, ukrašeni sitnim dlačicama koje zadržavaju iritantne tvari poput histamina i mravlje kiseline, što rezultira osjećajem peckanja na koži. Ove dlake djeluju kao obrambeni mehanizam biljke od biljojeda. Ljekovita svojstva Kopriva je cijenjena u tradicionalnoj medicini zbog brojnih ljekovitih svojstava. Čišćenje krvi: Koristi se za poboljšanje cirkulacije i čišćenje tijela od toksina.
Protuupalno djelovanje: Kopriva pomaže u ublažavanju simptoma povezanih s artritisom i reumatizmom. Promicanje zdravlja urinarnog sustava: kopriva može pomoći u prevenciji i liječenju urinarnih infekcija i bubrežnih kamenaca. Povećanje energije i izdržljivosti: njegov nutritivni sastav može pomoći u borbi protiv umora i iscrpljenosti. Kopriva se može pohvaliti visokim nutritivnim profilom, obiluje vitaminima A, C, K i raznim vitaminima B skupine. Osim toga, osigurava esencijalne minerale poput željeza, kalcija, magnezija i kalija.
Ova biljka je korisna za jačanje imunološkog sustava, promicanje zdravlja kostiju i pomaže u proizvodnji crvenih krvnih stanica. U Iskranji se kopriva može uživati u raznim oblicima: Čaj: poznat po svojim umirujućim i obnavljajućim svojstvima, čaj se može napraviti od osušenih listova. Juha i jela: Svježi listovi koprive izvrstan su dodatak salatama, juhama i varivima. Ekstrakti i tinkture: U terapijske svrhe kopriva se koristi u obliku ekstrakta ili tinkture. Priprema i sigurnost: Preporučljivo je nositi rukavice pri rukovanju svježom koprivom, a preporuča se blanširanje ili toplinska obrada kako bi se ublažili iritirajući učinci. Nasuprot tome, sušena kopriva može se sigurno koristiti bez ikakvog osjećaja peckanja.
